Foto REUTERS/GUGLIELMO MANGIAPANE

Dan prije Dana Europe, dan prije dana kad se slavi pobjeda nad fašizmom, novi je papa govorio o miru, jednakosti, ljubavi za sve, o dijalogu. A to svatko normalan mora pozdraviti

Nakupi se za života, i kad je posve prosječnog trajanja, povijesnih nekih trenutaka, onih što se dogode jednom u mali milijun godina. Ima ih taman toliko da je mudro zapamtiti gdje ste bili kada su se dogodili, bilo da znate onim nepopravljivim znatiželjnicima odgovoriti na pitanje što počinje s onim »gdje si bio«, bilo da se unucima možete po stare dane pohvaliti svojom memorijom i kakvim takvim sudjelovanjem u krojenju povijesti. Trenutak kada se na Trgu svetog Petra začuje ono Habemus Papam nesumnjivo je jadan od tih događaja. Imamo Papu! Imamo Lava XIV.!

S obzirom na to da je bijeli dim prokuljao uz dimnjaka u četvrtak popodne posve je legitimno da ste se recimo našli na trosjedu šokirani činjenicom da na Doma TV cijeli tjedan idu epizode nove sezone »Gorskog liječnika«, a vi, samljeveni poslom, za to niste ni znali makar ste iskreni štovatelj. Pa ste krenuli tući po snimalici, kad zazvoni telefon. »Imamo Papu! Imamo bijeli dim!«, čuješ s druge strane slušalice. Već!? A nema ni dva dana da se kardinali okupili da to među sobom riješe. Jest, pravila su stroga, nema mobitela unutra da se selfiji okidaju, i jelo i pilo su skoro pa posne naravi, sve se čini da čim kraće traje, ali samo četiri kruga glasanja tome se bome malo tko nadao.

Dim je tu, telefon je zazvonio i sada nema druge nego batalit dr. Grubera i okrenuti se prijenosu iz Vatikana. Čeka se da izabrani izađe na onaj balkon koji je toliko visoko da Papa i ne može biti netko kome je dan strah od visine. Čeka se da se obznani koje je papinsko ime sebi uzeo pa da iz imena pokušaju stručnjaci iščitati koji mu je program, plan i ciljevi. Čeka se da mu se vidi lice, pojavnost, ima li osmijeha na licu ili nema, pa da se makar tako na osnovu prvog dojma pokuša odgonetnuti hoće li nam ovaj Papa biti drag i mio. Jer, papa Franjo je podigao ljestvicu visoko. Taj je izašao onomad na isti taj balkončić i odmah je bilo jasno da je jedan od nas. I bome, činilo se da to čekanje da nam se ukaže Papa traje satima makar nije ni pola sata prošlo. Trajalo je toliko da ni........

© Novi List