Foto Patrik Macek/PIXSELL

Jesenskih kiša treba se bojati. Otjerat će turiste. Ali će - što je neizrecivo gore - možda potjerati PFAS spojeve nizvodno

Hrvatsko gospodarstvo usporava. Već prvi kvartal pokazao je stagnaciju, drugi ju je utvrdio. Potrošnja usporava, dohoci su udarili u plafon cijena. Rast plaća iz proračuna je zaustavljen jer se nije moglo više dizati te plaće unedogled.

Fiskalna ograničenja su ih stigla. Rast kredita i dalje se planira kočiti, HNB donosi nove mjere, pa je i ta poluga dala svoje. Investicije također usporavaju, narudžbe izvana usporavaju, iako se izvoz malo i oporavio u odnosu na pad iz prvog kvartala.

Građevina gubi zamah, nekretnine se sve manje kupuju, pa i manje grade, a europski fondovi, za ono kako su korišteni dosad, također presušuju. Novo će razdoblje imati neka nova pravila, ne toliko blagonaklona prema ulaganju u infrastrukturu.

Samo državna potrošnja donekle je ubrzala. Uglavnom, ekonomija se sama po sebi hladi, vraća u svoje oskudne gabarite, jer za daljnji ovakav rast više nema besplatnog novca.

Za to usporavanje, hlađenje, ne treba joj Vladin antiinflacijski program. Ali, to i nije bila njegova intencija. U Vladi su naravno još početkom godine vjerojatno uočili da će biti problema.

Sudarili su se već tada s limitima svog ekonomskog modela, a to nije kejnezijanski model, kako reče jedan ekonomist, već prije populizam i kupovanje glasova. S obzirom da je inflacija visoka, a velikim dijelom istina i uvezena – jer uvozimo skoro sve, ljepše zvuči boriti se protiv inflacije i pregrijanosti, nego protiv proračunske rupe.

Stoga je ministar Ćorić izašao s tezom da ekonomiju treba hladiti, a ustvari se radi o mjerama za spašavanje proračuna. Kako ne bismo ušli u režim prekomjernog deficita, a onda rejting leti dole.

To bi pak donijelo skuplje zaduživanje, a dodatno povećavati rashode nije pametno. U međuvremenu su........

© Novi List