iStock

Agenda koju smo prepisivali od Europe sve je manje prepoznatljiva osim što je jasno da jača nadzor, a slabi demokracija

Postupno se ukidaju subvencije za energente što bi moglo izazvati nove inflatorne pritiske. Još se ni od ovih sezonskih, turističkih nismo oporavili, a jesen i zima već nose svoje, te će inflacija prema kraju godine jačati, prognozira i HNB. Na inflaciju, po kojoj smo gotovo šampioni u Europi, već smo nažalost navikli, uvukla se u očekivanja i to je ono najproblematičnije. Sada se već pretpostavlja da će nešto što danas košta sto eura do kraja godine koštati više.

Inflacija pogoduje dužnicima jer obezvrjeđuje vrijednost novca. Poduzeća sve više odugovlače s plaćanjima jer računaju da će dio dugova pojesti inflacija. Građani – oni koji mogu – protiv inflacije bore se ulaganjem u nekretnine. Novčane viškove, ako ih imaju, pohranjuju u »čvrstu« vrijednost (real estate). Ovih dana izašli su i podaci o kretanju kredita u mjesecu srpnju, prvom u kojem su na snagu stupile mjere HNB-a kojima se postrožilo kreditiranje. Nikakvog efekta na stambene kredite nema. Čak su i ubrzali.

Oni doduše nisu ni bili na meti središnje banke, no znakovito je da unatoč rastućim cijenama stanova potražnja za stambenim kreditima postoji. U HNB-u vjeruju da je riječ o kreditima ugovorenim mjesec ranije, u lipnju, kada su ih ljudi pojačano podizali baš kako bi izbjegli novu regulativu. Zbog nemogućnosti banaka da sve te zahtjeve obrade, dio realizacija prebacile su na ljetne mjesece. I otud novi rast. No, nekretnine se u inflaciji percipiraju kao čuvar vrijednosti i tko god može, kreće u investiciju.

Pretpostavlja se da će se i depoziti koji su porasli tijekom........

© Novi List