menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Rebalans budžeta: Veći privredni rast pogurao prihode, skoro sav višak ide za jednokratnu pomoć građanima

18 0
21.08.2026

Ministarstvo finasija u, na Vladi juče usvojenom rebalansu budžeta, povećalo je procenu rasta BDP u ovoj godini sa tri na 3,3 odsto. Prema obrazloženju rebalansa može se zaključiti da je za to povećanje najzaslužniji dobar poljoprivredni rod u prvoj polovini godine. Takođe, većina dodatnih sredstava ide za pomoć građanima.

Privredni rast ove godine biće određen u potpunosi domaćom tražnjom, s obzirom na to da je rast lične potrošnje domaćinstava 4,4 odsto. S druge strane, u odnosu na plan iz budžeta koji je pravljen krajem prošle godine, investicije u osnovna sredstva će podbaciti, pa je rast korigovan sa 6,9odsto na 4,6 odsto.

Oni očekuju i da će investiciona aktivnost u drugoj polovini godine ubrzati u odnosu na prvu, pre svega zahvaljujući dinamici javnih investicija u okviru priprema za održavanje izložbe „EKSPO 2027″, realizaciji infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja i energetike, kao i aktiviranju započetih privatnih investicionih ciklusa.

Mali o rebalansu budžeta: Skoro 30 milijardi za zdravstvo, 25 milijardi za socijalu

Mali o rebalansu budžeta: Skoro 30 milijardi za zdravstvo, 25 milijardi za socijalu

Doprinos neto izvoza rastu bio je u prvoj polovini godine neutralan, a očekuje se ubrzanje uvoza u drugoj polovini „usled ubrzanja uvoza opreme i repromaterijala praćenog oporavkom investicione aktivnosti“, dok je procena rasta izvoza korigovana na niže.

U Vladi očekuju da će rast poljoprovrede iznositi 13,9 odsto umesto prethodnih 3,1 odsto, i to je glavni faktor povećanja procene rasta BDP-a za ovu godinu.

Kako se prijaviti za 6.000 dinara državne pomoći i kada počinje isplata?

Kako se prijaviti za 6.000 dinara državne pomoći i kada počinje isplata?

Projekcija rasta industrije povećana je sa 0,4 na 1,1 odsto, dok je očekivana stopa rasta građevinarstva smanjena sa 8,5% na 5,7%.

Sa proizvodne strane, stub privredne aktivnosti u ovoj godini ostaju usluge.

Glavni rizik za ostvarenje ove projekcije, kreatori rebalansa vide u daljoj eskalaciji sukoba na Bliskom istoku. „Kroz dodatni........

© Danas