Poruka se možda krije u manipulaciji: Profesor Čelani o kineskoj „panda diplomatiji“
Tokom nedavne posete Vašingtonu, kineski predsednik Si Đinping najavio je da će Kina poslati par džinovskih pandi za razmnožavanje zoološkom vrtu u Atlanti.
„Izaslanici prijateljstva“, Ping Ping i Fu Šuang, stigli su svega nekoliko dana kasnije. Kina, međutim, nije prvi put upotrebila svoju prepoznatljivu životinju kao sredstvo meke moći. Ustupanjem ovih životinja zoološkim vrtovima u inostranstvu, ona nastoji da predstavi Kinu ne kao pretećeg zmaja, već kao snažnog, ali umiljatog šarmera.
Profesor Čelani o padu moći supersile: Zašto Iran pobeđuje Sjedinjene Države?
Profesor Čelani o padu moći supersile: Zašto Iran pobeđuje Sjedinjene Države?
Ipak, prava poruka ove „panda diplomatije“ možda se krije u manipulaciji i eksploataciji koje ona podrazumeva.
Za početak, iako Kina prisvaja poznatog crno-belog medveda kao svoj nacionalni simbol, jedno od glavnih prirodnih staništa ove vrste jeste Volong, koji se nalazi na strmoj ivici Tibetanske visoravni.
Na horizontalnom rastojanju od svega četredesetak kilometara, nadmorska visina kreće se od alpskih vrhova viših od 17.000 stopa do predela ispod 1.600 stopa. Takva konfiguracija terena stvara vlažnu umerenu mikroklimu koja omogućava opstanak bambusovih šuma na velikim nadmorskim visinama, u kojima pande uspevaju.
Volong je istorijski bio deo tibetanske oblasti Kham, a danas se nalazi pod upravom kineske provincije Sečuan, u okviru Aba tibetansko-ćijangske autonomne prefekture.
Kina je pritom i te kako spremna da sve što ovu oblast čini kulturno jedinstvenom utopi u sopstveni nacionalni identitet. Od aneksije Tibeta, bogatog prirodnim resursima, 1950–1951. godine, kineska vlada sistematski nastoji da izbriše tibetansku kulturu i identitet.
To čini, između ostalog, tako što osobenu geografiju, životinjski svet i prirodna bogatstva Tibetanske visoravni uključuje u dominantni kineski nacionalni identitet.
Kinesko prisvajanje tuđeg nasleđa proteže se čak i na uzgoj trešanja. Kina tvrdi da njihovo gajenje nije počelo u Japanu ili Koreji, već u „kineskim himalajskim visoravnima“ – drugim rečima, na Tibetu.
Tibetanska visoravan je stanište ugrožene crvene pande, sisara veličine domaće mačke sa........
