„Novi Sad na vodi“ pred odbornicima Skupštine grada: Opozicija kritikuje, gradonačenik smatra da će građani profitirati od ovog projekta
Odbornici Novosadskog parlamenta razmatraju danas na sednici plan izgradnje takozvanog projekta „Novi Sad na vodi“, među više od 70 tačaka dnevnog reda.
Na dnevnom redu je i rebalans budžeta, osnivanje novog javnog preduzeća „Putevi Novi Sad“, davanje u koncesiju svih autobuskih stajališta u gradu, ali i glasanje za novog direktora Spensa.
Najviše pažnje privukla je tačka dnevnog reda koja se tiče uređenja dela parcela na Limanu 3, na Bulevaru despota Stefana.
Miran Pogačar opozicioni odbornik iz Pokreta „Bravo“ rekao je da su činjenice, koje uostalom stoje i u samom planu i koje su urbanisti naveli, kako je ovo tlo nepogodno za gradnju.
– Veliki je problem za građanje Limana to što će na ovo mesto doći 7.500 građana. Na kraju ćemo dobiti višespratnice od 50 metara, a građani će dobiti samo probleme – rekao je Pogačar.
Novi Sad dobija novo javno preduzeće – „Putevi Novog Sada“: Budući direktor, između ostalog, piše pesme za decu
Novi Sad dobija novo javno preduzeće – „Putevi Novog Sada“: Budući direktor, između ostalog, piše pesme za decu
Obimni materijal sa oko 1800 stranica uvršten je u dnevni red ove senice po vanrednom postupku u petak uveče, nakon što je pre dve nedelje Komisija za planove odbila više od 8000 prigovora građana na ovaj plan.
Prema Generalnom urbanističkom planu u ovom delu grada su bili planirani sportsko-rekreativni sadržaji, ali nakon usvajanja ove tačke dnevnog reda biće moguća gradnja stambeno-poslovnih kompleksa visine i do 14 spratova.
Gradonačelnik Žarko Mićin pred sednicu je rekao da će građani iz ovog velikog građevinskog poduhvata dobiti samo korist. A nešto će zaraditi i grad.
– Budući veliki građevinski projekat. To je primer kako treba da se planiraju velike investicije u gradu, za dobrobit građana. Upravo u ovoj situciji to imamo. To je kapitalizam, a od tog kapitalizma i grad zarađuje. Kada bi grad hteo da to isključivo bude zelena površina, rađeno je istraživanje, 78 milijardi evra bi nas koštalo zemljište i........
