Listopad je 2026., a život hrvatskih kazališta obilježile su dvije žene. Prva koja je svijet ugledala 1929., dakle zamalo stogodišnjakinja, i druga iz 1875. godine. Obje i danas žive – i sjaje – na pozornicama pod teškim teretom koji su im na leđa stavili njihovi tvorci, naravno, muškarci.

Heroine su to koje još nisu dočekale 'milost', barem ne u teatarskom značenju te riječi, jer iako danas konačno živimo u vremenima kad se jasno oblikuju i sve više jačaju ženski redateljski rukopisi, njih dvije još nisu dočekale neki drugačiji – barem malo blaži – scenski život. Baš kao i gotovo sve velike junakinje dramskog pisma. Ofelija je tako lutka kojom manipuliraju svi muškarci prisutni u njezinu životu, Medeja ljubomorna vještica koja iz osvete muškarcu koji ju je zamijenio mlađom, bogatijom i utjecajnijom ženom ubije vlastitu djecu, Jokasta žena udana za vlastitog sina s kojim očito ima vrlo dobar seksualni život, Lady Macbeth pomahnitala vještica čije se ime u kazalištu ne izgovara kako se ne bi navukla zla kob...

Osam serija koje morate pogledati na Netflixu ovog studenog

Moglo bi se tako do kraja ovog teksta nabrajati sve junakinje drama od antike do naših dana koje kao da žive samo u dva izvedbena obrasca: ili su seksualno ugrožene žderačice muškaraca ili su 'lude babe' stvorene da unište svoje muškarce i sve oko njih. Kada se na okup stave sve te velike junakinje, ženske uloge za koje se otimaju glumice cijelog svijeta, čini se kao da svi (isto tako veliki) kazališni autori još žive po biblijskom modelu, onom u kojemu je siroti Adam istjeran iz raja samo zato što ga je zavela Eva, žena željna........

© Večernji list