Nedavni susret Trumpa i Putina, poprilično očekivano, nije urodio plodom, odnosno nije doveo do dogovora o primirju u Ukrajini. Međutim znak je širih promjena u međunarodnim odnosima. Multilateralno djelovanje kroz, primjerice, Ujedinjene narode sve više zamjenjuje realpolitika te se očituje u transakcijskoj diplomaciji. Jednako kao što carinskim ratovima nastoji iskamčiti povoljnije uvjete za američke proizvođače i natjerati seljenje proizvodnje natrag u Sjedinjene Države, Trump se po pitanju Ukrajine kreće smjerom postizanja izravnih dogovora u kojima za svaku pomoć traži nešto zauzvrat. To je već viđeno u travanjskom sporazumu o ukrajinskim mineralima.

Aljaški sastanak s Putinom simbolički je zanimljiv jer se radi o teritoriju koji su 1867. Amerikanci kupili od Rusa, a danas državni teritorij ponovno postaje predmetom potencijalnih zamjena ili navodnih kupnji – od Trumpovih začudnih priča o Grenlandu i Panamskom kanalu do ideja o davanju dijela ukrajinskog teritorija u zamjenu za mir ili barem privid mira. Putin je pri dolasku na sastanak u Anchorage, najveći aljaški grad, položio cvijeće na grobovima sovjetskih pilota koji su sudjelovali u zračnom mostu za vrijeme Drugoga svjetskog rata, kada su Amerika i Rusija bile saveznice u borbi protiv sila Osovine. Osim toga, oko četiri posto stanovnika Aljaske pripadnici su Ruske pravoslavne crkve.

Kakav je kontekst u kojemu se odvijaju pregovori na vrhu te bi trebali dovesti barem do zamrzavanja rata u Ukrajini?

Ukrajinci su uvelike iscrpljeni od ratovanja, a prema nedavnom istraživanju javnoga mnijenja, koje je proveo Gallup, gotovo 70 posto ispitanika podupire dogovor o prekidu vatre (što bi impliciralo i pristanak na zamrzavanje bojišnice, tj. gubitak značajnog dijela zemlje). Prema istim izvorima, na početku rata, 2022. godine, samo 20 posto ispitanika bilo je takvog stava. Pored toga, samo pet posto ispitanika smatra kako je 'vrlo vjerojatno' da će u idućih dvanaest mjeseci doći do........

© tportal