Četvrti srpnja u Americi obično zamišljamo kroz buku: vatromete, zastave, parade, roštilje, patriotske pjesme i onu baš suštinski američku sposobnost da i povijest pretvori u spektakl.

No ako se želi razumjeti odakle je američka ideja zapravo krenula, možda je bolje početi na posve suprotnom mjestu: u tišini Kuće za sastanke slobodnih kvekera u Philadelphiji, nekoliko stotina metara od Dvorane neovisnosti, u kojoj je proglašena američka neovisnost.

Ondje, u dvorištu ispred jednostavne ciglene zgrade, stoji stup s natpisom May peace prevail on earth. Neka mir prevlada na zemlji. Ta rečenica ne zvuči kao slogan velike sile. Ne zvuči ni kao rečenica zemlje koja samu sebe troši u današnjim političkim, rasnim, klasnim i kulturnim ratovima. Zvuči kao ostatak neke ranije, čišće i plemenitije Amerike; onakve kakvu je William Penn, engleski kveker i osnivač Pennsylvanije, pokušao zamisliti kao prostor vjerske slobode i utočište za one koji su u Europi bili progonjeni jer su vjerovali drukčije, molili drukčije ili odbijali prihvatiti to da država i crkva imaju pravo gospodariti njihovom savješću.

Danas, točno dva i pol stoljeća od proglašenja američke neovisnosti, nigdje u Americi ta se početna ideja ne vidi jasnije nego upravo u Philadelphiji.

Philadelphia kao duhovna prijestolnica

Philadelphia je, u tom smislu, gotovo pa karta američke duše jer ono što se u Washingtonu vidi kao državna arhitektura u njoj se vidi kao zgusnuta povijest jedne ideje. Naime sve za ranu američku povijest bitne lokalitete možete obići u prijepodnevnoj šetnji.

Nekoliko minuta hoda dijeli Carpenters’ Hall, zgradu u kojoj je zasjedao Prvi kontinentalni kongres, od Dvorane neovisnosti, odnosno Independence Halla, zgrade u kojoj je Drugi kontinentalni kongres na današnji dan prije dva i pol stoljeća usvojio Deklaraciju neovisnosti.

Odmah uz nju nalazi se i Congress Hall, zgrada u kojoj je kasnije zasjedao američki Kongres, dok je Philadelphia bila glavni grad mlade republike. Na istom tom malom prostoru nalaze se i groblje uz episkopalnu Christ Church, na kojemu je pokopan Benjamin Franklin, sinagoga Mikveh Israel, vezana uz jednu od najstarijih židovskih zajednica u Americi, a iza ugla i već spomenuta Kuća za sastanke slobodnih kvekera.

Desetak minuta hoda dalje taj se motiv ponavlja u još monumentalnijem obliku. Ondje stoji impozantna Gradska vijećnica, jedna od onih građevina koje ne pokušavaju biti skromne jer predstavljaju samopouzdanje velikog grada. A točno preko puta nje uzdiže se Masonski hram te izgleda kao da je istodobno crkva, palača i tvrđava neke vrlo ozbiljne ideje.

Odmah uz njega nalazi se metodistička........

© tportal