Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.

Standard & Poor’s podigao je 13. ožujka kreditni rejting Hrvatske s razine A- na A, uz stabilne izglede. To je najviša ocjena u tridesetogodišnjoj povijesti suverenih rejtinga Republike Hrvatske. Reakcije su bile — predvidljive. Premijer Andrej Plenković proglasio je to potvrdom reformskih napora i dokazom da je Hrvatska „na radaru ozbiljnih investitora.”

Predsjednik Zoran Milanović nazvao je rejting „dekorom” i „fetišem” ustvrdivši da sam po sebi ne znači ništa — bitno je samo po kojoj se kamati država zadužuje. No je li kreditni rejting doista irelevantan u eri u kojoj Hrvatska dijeli zajedničku valutu s Njemačkom?

Što biste sljedeće trebali pročitati

Poražavajući nalaz uglednog svjetskog instituta: Hrvatska klizi u autokraciju

Priča o Tomaševiću i 'zlatnom parkingu' majka je svih fejk njuzova, i otkriva čega se HDZ najviše boji

'Nije bilo lako, ali bilo je neophodno': Pomirili se Nikolina Pišek i Miša Grof, dirnulo ga što ona još radi za Vidoja

Putanje se protežu kroz tri desetljeća

Da bi se razumjelo značenje rejtinga A, nužno je pogledati odakle je Hrvatska krenula. Kada su 1997. godine tri velike agencije prvi put ocijenile Republiku Hrvatsku, S&P joj je dodijelio BBB-, dakle najnižu investicijsku razinu. U godinama koje su uslijedile rejting je stagnirao ili padao. Dno je dosegnuto 2014. godine, kada je Hrvatska pala na BB — dva razreda ispod investicijskog praga — u kategoriju koju financijska industrija kolokvijalno naziva „smećem.” S&P je tada Milanovićevu vladu nazvao „samodopadnom.” Uspon koji je počeo 2017. doveo je do povijesnog prelaska u investicijsku kategoriju u ožujku 2019., a do današnjeg rejtinga A koji Hrvatsku stavlja rame uz rame s Litvom i Latvijom, iznad Italije, Poljske, Mađarske i Rumunjske.

Usporedba sa susjedima i regionalnim konkurentima otkriva koliko je duboko Hrvatska bila u zaostatku — i koliko je brzo krenula prema naprijed. Slovenija je još 2006. dostigla razinu AA, a danas je na AA- kod S&P-a. Češka drži isti rejting, AA-. Obje su zemlje stabilno bile dva do tri razreda iznad Hrvatske gotovo dva desetljeća. No razmak se dramatično suzio. Dok je 2014. razlika između Hrvatske (BB) i Slovenije (A ) iznosila čak šest razreda, danas je to samo tri. S druge strane, Hrvatska je po prvi put u povijesti prestignula Poljsku (S&P A-), ali jedini razlog toga „prestizanja” je euro koji je Hrvatska uvela, a Poljska nije.

Zanimljiv kontrafaktual je Hrvatska iz 2004. godine. Tada je rejting bio BBB , tek dva razreda ispod današnjeg A. Da je zemlja tada nastavila uzlaznom putanjom umjesto da je upala u recesiju, političku nestabilnost i fiskalnu nedisciplinu koja je dovela do pada u „smeće,” razinu A mogla je dosegnuti već oko 2012. ili 2013. godine. U tom alternativnom........

© Telegram