Te 1776. godine, kada je američka Deklaracija o nezavisnosti napisana, a nakon redakture u Kongresu usvojena 4. srpnja iste godine, njezin glavni autor Thomas Jefferson, koji će 1801. postati treći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, imao je svega 33 godine. Pravnik po struci, talentiran za pisanje i argumentaciju, bio je idejni začetnik Deklaracije koja će postati jedan od triju ključnih povijesnih dokumenata - uz francusku Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina (1789), te Opću deklaraciju o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda (1948) - koji su, zagovarajući ideju ljudskih prava i individualnih sloboda, presudno utjecali na razvoj suvremene demokracije. Demokracija je, kako ju je definirao Winston Churchill, “najgori oblik vlasti, osim svih ostalih koji su s vremena na vrijeme iskušani”. Bolji politički sustav od demokracije, želio je poručiti osebujni britanski državnik, još uvijek nismo uspjeli osmisliti. Upravo će Churchill jednom prilikom istaknuti kako je američka Deklaracija živa povelja slobode svih demokratskih naroda, uzor svakog slobodnog društva.

Prije 250 godina, jubilej koji američko društvo i administracija Donalda Trumpa danas gotovo trijumfalistički obilježavaju, Jefferson je zapisao da postoje određene samorazumljive istine. U prvim nacrtima Deklaracije koristio je čak i teološke izraze poput “svetih i neporecivih istina”, navodeći “da su svi ljudi stvoreni jednaki, da ih je njihov Tvorac obdario........

© Oslobođenje