Foto Mateo Levak

Filozofija je potraga za istinom i znanjem koja od svojih početaka pokušava i terapijski djelovati na to kako se othrvati zabludama i predrasudama, kako donijeti ispravnu odluku, izbjeći demone obmane i lažne slike svijeta

Kako donositi ispravne odluke, kako razgrnuti predrasude, utjecaje drugih, ili pak te utjecaje razdijeliti na korisne i beskorisne, na istinite i obmanjujuće – filozofi/filozofkinje se od samih početaka bave ovim pitanjima, potragom za istinom i znanjem, te mogućnostima da se do njih dopre metodama mišljenja i razumijevanja odnosa pojedinca i svijeta. Među poznatijima je alegorija Platonove spilje gdje Platon, kako bi prikazao ograničenja spoznaje, zamišlja ljude koji su cijeli život zatočeni u spilji u kojoj gori vatra te su uvjereni da su sjene predmeta na zidovima stvarne. Kada napokon jedan od njih izađe van, shvaća da je ono u spilji samo privid, iluzija, te se vraća u spilju da to obznani, ali mu ostali ne vjeruju, ostajući u zabludi da je iluzija stvarnost, a stvarnost iluzija.

Rene Descartes, filozof racionalizma, osjetila je smatrao izvorom obmane pa je napravio misaoni eksperiment u kojem je potpuno apstrahirao postojanje tijela. Poznat je njegov koncept »zlog demona«, zamišljenog entiteta koji je, prema Descartesu, mogao upotrijebiti svu svoju moć i lukavost da bi ga obmanuo. Tog »zlog demona«, »zlog genija« Descartes zamišlja da postoji kako bi vanjski svijet predstavio kao moguću iluziju. Descartes vjerojatno ne misli da demon uistinu postoji, niti u tako zlom obliku, niti je riječ o nekoj anti-vjeri, misticizmu i slično, već je to misaoni eksperiment koji mu je poslužio za njegov skeptični argument koji mu pak u konačnici služi da bi potvrdio postojanje uma i njegovu izvjesnost. To je ono što Gilles Deleuze zove konceptualnom personom, zamišljenim likom koji ne reprezentira filozofa, već upravo suprotno, uspostavlja kontrastnu podlogu........

© Novi List