I sam privatni sektor uvelike je oslonjen na javni što dugoročno nije dobro ni za koga

Udio države u rastu BDP-a je dominantan, posebno u zadnje tri godine, kada je rasla masa plaća koje su vukle potrošnju. Na rast BDP-a su naravno dominantno utjecali i javni radovi iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Otkako smo ušli u eurozonu imamo i konstantni pritisak na rast cijena, što zbog inozemnih šokova, što zbog nemogućnosti domaće proizvodnje da na njih odgovori, a dijelom i jer su plaće jedno vrijeme pokušavale hvatati te cijene. Visoke cijene su paradoksalno hranile proračun kroz »inflacijski porez«, ali tome dolazi kraj. Jer, kao i svaki porez, veće prihode donosi do određene razine. Ako se pretjera, onda dolazi do obratnog efekta. To je jako izraženo u turizmu. Izgledno je da će sada trebati kočiti potrošnju. Jesenski rebalans morat će uključiti i povećane troškove obrane i subvencije zbog rasta cijena energije. Trošak sanacije otpada, o čemu se tek nagađa, nepredviđeni je izdatak koji će........

© Novi List