Iz Vlade se trude ponašati kao da se ništa posebno ne događa, vraćaju se u resore, predlažu ekonomske mjere, ali sve o čemu govore i sve što se radi završava na istoj temi – otpadu

Europska središnja banka povećala je ponovno kamatne stope jer inflatorni pritisci uslijed sukoba na Bliskom istoku ne jenjavaju. ECB je zadržao projekciju stope inflacije za ovu godinu na istoj razini, ali ju je još i povećao za 2027. i 2028.

To znači da se očekuje da inflacija neće skoro popustiti. Pritisci na cijene zadržat će se i tijekom iduće godine, a što će u duljem roku biti, može reći samo kristalna kugla.

Monetarna politika čini što može, poskupljuje cijenu novca, kako bi preko transmisijskog mehanizma smanjila potražnju za kreditima, te preko potrošnje i pritisak na cijene. Time ona hladi ionako slab gospodarski rast, ali nema izbora jer se barem sa strane potražnje pokušava utjecati na razinu cijena.

Energetska kriza diže cijene nafte i plina, što preko spirale troškova utječe na sve druge cijene. Uz to, suša je utjecala na urode i može se očekivati poskupljenje hrane.

Kada rastu ključne stope, raste cijena zaduživanja za građane, tvrtke, ali i javni sektor, državu, a hrvatski državni proračun, prema smjernicama do 2028., za ovu godinu pak navodi najveće potrebe za zaduživanjem, čak 14,6 milijardi eura.

Nešto se od toga zasad refinanciralo preko trezorskih zapisa koji se prodaju građanima, te dugoročnih vrijednosnih papira, a do kraja godine očekuje se još obaveza koje će doći na naplatu i koje će trebati pokriti.

Bez obzira što je rejting investicijski, kamate generalno rastu, pa se i po toj osnovi može očekivati povećani trošak za proračun. Trošak kamate bit će nešto što će se sve više osjetiti.

Iako je riječ o manjim pomacima, a........

© Novi List