menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

“Politika” je često samo privatna emocija uvećana na javnoj sceni: Reditelj Ilija Roitman povodom režije Hendlove opere „Julije Cezar u Egiptu“

46 0
27.01.2026

Dan Opere i teatra Madlenianum u ponedeljak će biti obeležen prvim izvođenjem barokne opere „Julije Cezar u Egiptu“ Georga Fridriha Hendla u Srbiji.

Reč je o koprodukciji Madlenianuma i Nove beogradske opere.

Režija je poverena izraelsko-američkom reditelju Iliji Roitmanu.

On u razgovoru za Danas kaže da je njegov cilj da u ovoj predstavi objedini „antički i barokni svet sa emocionalnom inteligencijom savremenog gledaoca”, objašnjavajući da barokna opera nije „Evropa 18. veka“ već da “improvizatorski duh njenog izvođenja snažno komunicira sa savremenim senzibilitetom – u džez muzici, popu, pa i u savremenom pozorištu”.

Prošle godine svet je obeležio 340 godina od rođenja Georga Fridriha Hendla, čija je opera „Julije Cezar u Egiptu“ premijerno izvedena u Londonu pre 302 godine. Kakvo rediteljko „čitanje“ ove „drame za muziku“ u tri čina, čiji su junaci istorijske ličnosti, publika treba da očekuje u ovoj produkciji, u kojoj se svira na istorijskim instrumentima?

– Moj koncept je inspirisan dijalogom između tri epohe. Prva je epoha same drame – Egipat oko 48. godine pre nove ere. Imamo istorijske izvore i dovoljno dokaza koji mogu da nas vode u određenim odlukama, ali je to vreme ipak toliko udaljeno da prostor za maštu ostaje i moguć i neophodan. Znamo ko su bile te istorijske ličnosti, ali ne znamo kako su zaista izgledale, kako su se ponašale u privatnosti ili šta su osećale u intimnim trenucima i upravo tu nastaje prostor za pozorišnu fantaziju i interpretaciju.

Druga epoha je vreme u kojem je Hendl napisao operu – kasni evropski barok. Ukus, emocionalni kodovi i stilski senzibilitet tog perioda ugrađeni su u sam DNK muzike. U ovoj produkciji taj sloj je još izraženiji jer se muzika izvodi na istorijskim instrumentima, što publiku odmah približava zvučnom svetu kakav je Hendl zamišljao.

Treća epoha je naše vreme – danas. Publika 2026. duboko je oblikovana savremenim pozorištem, filmom i televizijom: načinom na koji gradimo likove, istražujemo psihologiju i razumemo narativnu tenziju. Moje rediteljske odluke pokušavaju da objedine sva tri izvora inspiracije – antički svet, barokni svet i emocionalnu inteligenciju savremenog gledaoca.

Posle londonske premijere Hendl je menjao ovu operu. Koju ćemo verziju „Julija Cezara u Egiptu“ gledati u Madlenianumu?

– Na ovo pitanje najbolje može da odgovori maestro Predrag Gosta, kao specijalista za muzičko izdanje. Ono što mogu da kažem jeste da će naša produkcija........

© Danas