menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Žan-Lik Melanšon – priča o mogućem kandidatu levice za predsednika Francuske

20 0
17.05.2026

Postoji nešto gotovo anahrono u pojavi Žan-Lika Melanšona (Jean-Luc Mélenchon), lidera radikalne francuske levice koji je najavio kandidaturu za predsedničke izbore 2027. godine.

Kao da pripada vremenu u kojem su ideje imale veću težinu od strategija, a politički govor nije bio sveden na tehniku upravljanja. U epohi u kojoj dominiraju menadžeri i tehnokrate, Melanšon ostaje retka figura političara koji čita, misli i veruje. Erudita i tribun, republikanac i pobunjenik, on ne nastupa kao kandidat sistema, već kao njegova unutrašnja opozicija.

Njegova politička putanja svedoči o tom raskidu. Od socijalističkog aparata, kroz ministarsku funkciju i senatsku karijeru, do radikalnog razlaza sa partijskim establišmentom i osnivanja pokreta La France insoumise, Melanšon je izgradio poziciju izvan tradicionalne levice. Taj prelaz nije bio samo taktički, već ideološki: odbacivanje „upravljanja“ u korist politike kao sukoba vizija.

U svom nedavnom nastupu u dnevniku od 20 časova na TF1, kojim je i zvanično potvrdio novu predsedničku kandidaturu, Melanšon nije govorio kao kandidat u klasičnom smislu. NJegov ton bio je ton čoveka koji odgovara na krizu. Govorio je o „turbulentnom istorijskom trenutku“, o nužnosti promene režima i potrebi da Francuska izađe iz političke inercije. Kandidatura se kod njega ne predstavlja kao ambicija, već kao odgovor na stanje stvari.

Najavio je kandidaturu za predsednika, šta Francuzi misle o tome?

Najavio je kandidaturu za predsednika, šta Francuzi misle o tome?

U središtu tog odgovora nalazi se njegova stara ideja – uspostavljanje Šeste republike. Za Melanšona, institucije Pete republike iscrpele su svoj demokratski kapacitet – predsednička moć postala je prevelika, a politički sistem je udaljen od građana. NJegov projekat podrazumeva duboku institucionalnu transformaciju, ali i širi društveni zaokret – borbu protiv socijalnih nejednakosti, regulaciju tržišta, jačanje javnog sektora i redefinisanje odnosa između države i kapitala.

U ekonomskim pitanjima njegov diskurs ostaje dosledno levičarski, ali i radikalan u........

© Danas