Iransko lansiranje dva balistička projektila prema američko-britanskoj bazi Dijego Garsija, udaljenoj gotovo 4.000 kilometara, uprkos tome što nijedan nije pogodio cilj, otvorilo je nova pitanja o stvarnim dometima i ambicijama Teherana.

Najviše raste zabrinutost da bi ovakvi dometi mogli približiti prijetnju evropskom prostoru.

Podsjetimo, rat između SAD i Izraela s jedne te Irana s druge strane počeo je prije nekoliko sedmica nakon američko-izraelskih napada na iranske vojne i nuklearne ciljeve, na šta je Teheran uzvratio raketnim i napadima dronovima na američke baze i izraelske ciljeve u regionu. 

Sukob se od tada proširio na više lokacija na Bliskom istoku, a napadi na udaljene ciljeve, poput baze Dijego Garsija, signaliziraju moguće širenje dometa iranskih projektila. Upravo je ta baza bila meta najnovijeg iranskog napada.

Smještena na izolovanom ostrvu arhipelaga Čagos (Chagos), na britanskoj teritoriji, Dijego Garsija (Diego Garcia) jedna je od dvije baze koje je Ujedinjeno Kraljevstvo u petak ustupilo Sjedinjenim Državama na korišćenje za “specifične odbrambene operacije protiv Irana“, uz Ferford (Fairford) u Engleskoj. Riječ je o strateški ključnoj bazi za SAD, u kojoj su usred Indijskog okeana stacionirane nuklearne podmornice, bombarderi i razarači.

Od ograničenja od 2.000 km do potencijalnih 4.000 km

Iranska operacija predstavlja konačno kršenje prethodno samonametnutog ograničenja dometa raketa od 2.000 kilometara.

Iran je godinama tvrdio da mu veći domet nije potreban jer su ključni protivnici već unutar tog radijusa. Još 2017. godine načelnik Revolucionarne garde (Islamic Revolutionary Guard Corps – IRGC), general-major Mohamad Ali Jafari rekao je za Al Džaziru da Iran nema potrebe da proširuje trenutni domet svojih balističkih raketa od 2.000 kilometara jer one već mogu pogoditi neprijateljske ciljeve u slučaju agresije.

Džefri Luis istaknuti stručnjak za globalnu bezbjednost sa Midlberi koledža, izjavio je kako je Iran razvijao interkontinentalni balistički projektil koji je „preusmjeren u svemirski program“ nakon što je tadašnji vrhovni vođa Ali Hoseini Hamenei 2017. godine „nametnuo ograničenje dometa od 2.000........

© BUKA Magazin