Stanovanje: Kvadratura duga
Franjo Tuđman, prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske, još je u ranoj fazi takozvane tranzicije, tog prelaska iz nečega u ništa, kazao kako stari, jugoslavenski socijalistički sistem ne treba popravljati, već srušiti do temelja.
U Bosni i Hercegovini niko nije tako jasno govorio o svojim planovima nakon čijeg realiziranja je, uz puno, baš puno toga lošeg, sasvim očekivano da na portalu Stav izađe naslov: ''Kako je kvadrat stana u Sarajevu postao nedostižan za prosječnog građanina''.
No nije samo u Sarajevu kvadrat skup kao da je od suhog zlata: cijene drugdje jesu nešto manje, ali su prosječne plate iste – a u privatnom sektoru i niže - pa je razlika zanemariva.
''Visina cijene stambenog kvadrata u Sarajevu krajem 2025. godine dostigla je nivo od oko 4.100 KM, dok se u centralnim gradskim općinama prosječne cijene kreću i do 4.550 KM. U periodu od samo tri godine, od 2022. do 2025, prosječna cijena stana na sekundarnom tržištu u Federaciji BiH porasla je za preko 50 posto, sa 2.015 KM/m² na 3.100 KM/m². Istovremeno, novogradnja je, prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS), poskupjela za više od 35 posto. Ovaj rast, koji daleko prevazilazi i stopu inflacije i rast prosječnih primanja, rezultat je sistema u kojem se prepliću snažna kreditna ekspanzija banaka, hronični nedostatak planski uređenog građevinskog zemljišta, te percepcija nekretnine kao jedinog sigurnog načina za očuvanje vrijednosti ušteđevine. Analiza zvanične dokumentacije pokazuje da je tržište ušlo u fazu u kojoj cijenu ne diktira samo stvarna potražnja za stanovanjem, već i investicioni i špekulativni kapital. Na strani potražnje, ključnu ulogu igra kreditna ekspanzija. Anketa o kreditnim aktivnostima Centralne banke BiH kontinuirano pokazuje rast potražnje stanovništva za stambenim kreditima. Relativno povoljne kamatne stope, niže nego u većini zemalja Evropske unije, ohrabrile su brojna domaćinstva sa stabilnim primanjima da se zaduže. Drugi značajan motor potražnje je dijaspora. Iako precizni podaci ne postoje, tržišni akteri potvrđuju da značajan udio kupaca,........
