Ako iz Rijeke želite u Istru, naići ćete na veliko gradilište; bagera i visokih kranova sve je više kako prilazite tunelu Učka ili izlazite iz njega, sve kako bismo već iduće godine imali puni profil autoceste i komotniju i ugodniju vožnju do poluotoka i duž cijelog Istarskog ipsilona. Na radove ćete nailaziti i putujete li Slavonijom, posebno oko Požege, letite li Croatia Airlinesom, njegovi će vas piloti do cilja dovesti novim zrakoplovima, a ako putujete vlakom iz Karlovca u Zagreb, iduće ćete četiri godine također iz vlaka promatrati radove, s obzirom na to da je napokon, četiri godine nakon raspisivanja prvog natječaja, ovih dana počela gradnja drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, zahvaljujući kojoj bi putnici od, primjerice, Karlovca do Zagreba vlakom trebali stići za 20-ak minuta.

Karlovački gradonačelnik Damir Mandić više je puta do sada govorio kako je to velika stvar za razvoj Karlovca, s obzirom na to da velik broj Karlovčana radi u Zagrebu, djeca u metropolu odlaze na studij, a i niz je poslovnih aktivnosti vezano za Zagreb. Karlovac time postaje još poželjnije mjesto za život; izvan gradske vreve velegrada, a opet na samo 20-ak minuta udaljenosti vlakom, a isto toliko i nakon gradnje trećeg traka autoceste koja povezuje ta dva grada, što je također u planu. Karlovac će doista biti predgrađe Zagreba s odličnom prometnom vezom s njim, ali i s ostatkom Hrvatske, posebno prema Jadranu, što ga čini još atraktivnijim za poslovna ulaganja koja vode ka otvaranju novih radnih mjesta, a onda i za život i doseljavanja novih obitelji.

Početak gradnje nizinske pruge, barem na ovom dijelu koridora, veseli sve kojih se dotiče. Nije to mala investicija; njome će izvođač, španjolska tvrtka Comsa S.A., koja je u srpnju s HŽ Infrastrukturom potpisala ugovor za izvođenje projekta, napraviti rekonstrukciju postojećeg kolosijeka, sagraditi drugi kolosijek, odraditi elektrifikaciju 44 kilometra pruge, izgraditi nove mostove, vijadukte i elektroenergetska postrojenja, urediti kolodvore i stajališta te sagraditi pet objekata za potrebe HŽ Infrastrukture u Karlovcu. Nakon završetka radova predviđena je brzina vlakova do 160 km/h. Ni vrijednost nije zanemariva: iznosi 348,5 milijuna eura s PDV-om, a rok za završetak radova je 36 mjeseci, dakle do kraja 2029. godine.

Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac tek je dio cijelog projekta nizinske pruge koja će povezati Zagreb i Rijeku na dionici kraćoj za 56 kilometara od aktualne željezničke pruge koja povezuje ta dva grada, a postupci ugovaranja radova na određenim dionicama su u tijeku. Projekt je kompleksan; nova, dvokolosiječna i potpuno elektrificirana pruga projektirana je za brzine do 160 km/h za putničke te 120 km/h za teretne vlakove.

Ukupne dužine oko 175 kilometara, dakle 56 kilometara kraća od postojeće pruge, što će drastično smanjiti vrijeme putovanja. Najveći izazov na dijelu pruge nakon Karlovca svladavanje je zahtjevnog planinskog terena, zbog čega je planirana gradnja više od 30 vijadukata i tunela. Zvijezda projekta je budući tunel kroz masiv Velike Kapele, dug 14 kilometara, koji će postati najduži u Hrvatskoj. Za usporedbu, tuneli Sveti Rok i Mala Kapela zajedno su dugi nešto manje od 12 kilometara. Na trasi je predviđena i gradnja pet novih kolodvora te jednog stajališta. Sve bi to trebalo završiti do 2036. godine.

Samo u ovih nekoliko natuknica jasno je da je Hrvatska u velikom infrastrukturnom zamahu koji traje već neko vrijeme, a potrajat će još barem deset godina, koliko je predviđeno za gradnju cijelog koridora nizinske pruge kojom ćemo našu najveću luku Rijeku povezati s mađarskom granicom. – Hrvatska trenutačno provodi jedan od najvećih investicijskih ciklusa u svom postojanju u prometnu infrastrukturu, koji obuhvaća sve vrste prometa, kao i razvoj javnoga gradskog prijevoza i novih oblika mobilnosti. Kroz europske izvore financiranja u okviru financijskih razdoblja 2014. – 2020. i 2021. – 2027. u prometnu infrastrukturu ugovoreni su i provode se projekti ukupne vrijednosti oko 5,57 milijardi eura, od čega se oko 3,45 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva Europske unije. Navedeni iznos odnosi se isključivo na projekte koji se provode uz potporu europskih fondova i instrumenata financiranja, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Instrument za povezivanje Europe (CEF). Najveći dio tih ulaganja usmjeren je u modernizaciju željezničke infrastrukture, zatim u cestovni sektor, pomorski promet i javni gradski prijevoz – kažu nam iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Dodaju da paralelno s već ugovorenim projektima financiranima uz potporu europskih fondova, Vlada provodi širi investicijski ciklus modernizacije prometnog sustava koji uključuje sredstva Europske unije, državnog proračuna, zajmove i druge izvore financiranja. Posebno se ističe željeznički sektor, u kojem su u tijeku ulaganja u željezničku infrastrukturu vrijedna više od 1,7 milijardi eura, dok je u sljedećih deset godina planiran investicijski ciklus vrijedan oko 6 milijardi eura. Riječ je o ukupnoj vrijednosti planiranih ulaganja u modernizaciju i obnovu željezničke mreže, koja će se financirati kombinacijom različitih izvora, uključujući europska........

© Večernji list