U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za gotovo deset posto u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem. To proizlazi iz novog izvješća Stockholmskog instituta za istraživanje mira – skraćeno SIPRI. Poslovi s oružjem i vojnim proizvodima danas ponovno dosežu približno onaj obujam kakav su imali krajem Hladnog rata 1989. godine. U godinama nakon toga, sve do početka novog tisućljeća, bili su znatno smanjeni – za oko jednu trećinu. Između 2016. i 2020. Azija i Oceanija (42 posto svih uvoza) te Bliski istok (32 posto) bili su najvažnije uvozne regije. Europa je sa samo 12 posto bila na trećem mjestu. No, to se u međuvremenu promijenilo. U usporedbi dvaju petogodišnjih razdoblja, uvoz oružja europskih država više se nego utrostručio.

Europa je sada na prvom mjestu u svijetu po uvozu naoružanja – s udjelom od 33 posto. Slijede Azija i Oceanija (31 posto) te Bliski istok (26 posto). Pritom više nije samo Ukrajina ta koja uvozi oružje, iako je ona najveći pojedinačni uvoznik na svijetu s udjelom od 9,7 posto. Isporuke zemlji koja se bori za opstanak bile su od 2022. do 2024. najvidljiviji i presudan čimbenik porasta kupnje oružja u Europi. Ali „i većina drugih europskih država počela je uvoziti znatno više oružja kako bi ojačale svoje vojne sposobnosti zbog onoga što vide kao rastuću prijetnju iz Rusije“, objašnjava Matthew George, jedan od autora nove........

© Večernji list