O hibridnim prijetnjama, utjecaju umjetne inteligencije na ratovanje i obrani društva od informacijskih manipulacija govorilo se na 11. Zagreb Security Forumu, na kojem je Gordan Akrap upozorio: „Rat i sukob mogu se dobiti uništavanjem protivničkih fizičkih i oružanih sposobnosti. Ali se može dobiti i tako da protivnika uvjerimo da te iste obrambene, kao i napadne sposobnosti, ne treba upotrijebiti.” Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman” govorio je o ruskim operacijama utjecaja, zaštiti identiteta i povjerenja u institucije, odgovornosti za uporabu umjetne inteligencije te iskustvu Domovinskog rata koje smatra važnim za razumijevanje današnjih sukoba. "Čovjek jest moderna bojišnica. Zato ga trebamo educirati, educirati i educirati. Ali i štititi. Preventivno, ne naknadno", poručio je. Forum je održan 9. i 10. listopada u zagrebačkom Westinu, u organizaciji Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i Ureda Zaklade Konrada Adenauera za Hrvatsku i Sloveniju. Okupio je domaće i međunarodne stručnjake, istraživače, donositelje odluka, predstavnike državnih institucija, obrambenog i sigurnosnog sustava, vojne izaslanike i diplomatskog zbora. Program je obuhvatio strateške izazove, razvoj hibridnog ratovanja i jačanje nacionalne otpornosti.

Akrap je među glavnim metama suvremenih hibridnih napada izdvojio identitet zajednice i sposobnost ljudi da samostalno procjenjuju informacije i donose odluke. Govoreći o zaštiti kritične infrastrukture, identitet je svrstao uz sustave koji osiguravaju vodu, hranu i energiju. "Mišljenja sam da postoje samo četiri stvarne ključne kritične infrastrukture o kojima ovisi naš život, četiri sustava temeljna za opstanak zajednice ljudi: proizvodnja i distribucija vode nužna za fizički opstanak; proizvodnja i distribucija hrane nužna za fizički opstanak te gospodarstvo; proizvodnja i distribucija energije i energenata nužna za funkcionalni opstanak; identitet kao nužan preduvjet za društveni i politički opstanak zajednice" rekao je. "Upravo je ta posljednja infrastruktura gravitacijsko središte svih modernih napada hibridne naravi: identitet te kognitivni procesi s njim povezani" istaknuo je. Govorio je o kognitivnoj infrastrukturi koja, prema njegovu tumačenju, društvo čini otpornijim i snažnijim te može odvratiti napadača. "Kognitivna infrastruktura bi obuhvaćala i podrazumijevala međusobno povjerenje društva u institucije i obrnuto, s tim povezano društveno zajedništvo, konstruktivno i u znatnoj mjeri zajedničko razumijevanje stvarnosti, zajednički identitet, sposobnost prepoznavanja informacijskih operacija utjecaja, samostalnost i suverenost u donošenju odluka te praćenju njihove provedbe, odnosno ostvarenja. Upravo tu kognitivnu infrastrukturu danas moramo štititi više nego ikad prije" poručio je.

Podsjetio je i na moto foruma, „Strengthening Democracy, Protecting Freedom and Society”, posvećen jačanju demokracije te zaštiti slobode i društva. U operacijama utjecaja napadač, objasnio je, nastoji protivnika navesti da odustane od obrane vlastitog obiteljskog i identitetskog prostora, da ne donosi odluke ili donosi pogrešne, a da toga nije svjestan. Među ciljevima je naveo i stvaranje sumnje u partnere i saveznike, gubitak povjerenja u institucije države i zajednice te odbijanje potpore ključnim nacionalnim interesima. U takvim okolnostima, rekao je, napadaču fizička sila može postati nepotrebna. "Čovjek je istodobno najvažnija meta i najvažniji resurs svakog sustava obrane i sigurnosti. Toga smo mi na Sveučilištu obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman' posebno svjesni", istaknuo je. Opisao je četiri međusobno povezana prostora življenja i djelovanja: fizički, informacijski, digitalni i kognitivni. U fizičkom prostoru ljudi žive, rade, štite ili uništavaju vrijednosti, znanja i sposobnosti. U informacijskom prikupljaju podatke te proizvode, kontroliraju i distribuiraju informacije. Digitalni prostor omogućuje veću brzinu, preciznost i opseg tih aktivnosti. U kognitivnom prostoru čovjek procjenjuje, odlučuje, djeluje i prihvaća posljedice svojih odluka.

Spriječen mogući napad na europskog premijera? Policija hitno reagirala

Preokret koji će razbjesniti Putina: Ovo je dosad najjači udar na Moskvu

"Što ako protivniku više nije potrebno uništiti našu fizičku sposobnost upravljanja krizama? Što ako može utjecati na nas tako da sami donesemo odluku, ili više njih, koja će tu sposobnost učiniti neupotrebljivom?" upitao je. "Tko uspije utjecati na taj proces, može ostvariti strateški učinak, pobjede u ratu, bez ispaljenog metka" rekao je, povezujući takav pristup s učenjem Sun Tzua. Akrap je usporedio troškove razvoja vojne tehnologije namijenjene fizičkom uništavanju protivničkih sposobnosti s troškovima utjecaja na ljude koji odlučuju o njihovoj uporabi. Kao primjer naveo je ruski lovac Su-57, čija je izvozna cijena prema procjeni koju je iznio oko sto milijuna eura, i........

© Večernji list