Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.

“Ne možemo se uspavati na starim pobjedama ili samozadovoljno razmišljati o tome kako smo mi nekad pobijedili, bili dobri. Moramo svakog dana biti sve bolji i bolji”, rekao je Ivica Lučić, rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman na panelu Sigurnost i obrana Inicijative triju mora u Dubrovniku. To je prvo javno priznanje nekog dužnosnika da hrvatska država debelo zaostaje u prilagodbi svojeg obrambenog sustava aktualnim sigurnosnim prijetnjama, izazovima i rizicima.

Ujedno to je potvrda stava, koji već godinama zagovara Telegram, da se konačno treba maknuti od vojnih iskustava, tehnologije i taktike iz Domovinskog rata jer one jednostavno više ne vrijede. Potencijalni budući protivnik Hrvatske vojske više nije dobronaoružana vojska seljaka koju predvodi polupismeni milicajac. Ako dođe do sukoba, naše cure i dečki mogli bi se suočiti s tehnološki visoko razvijenom vojskom sposobnom za ratovanje u svih pet domena: na kopnu, u zraku, na moru, u kibernetičkom prostoru i svemiru.

Što biste sljedeće trebali pročitati

Razina licemjerja Ministarstva zdravstva u obračunu s Ivanom Kekin doista je grandiozna

Lukrativni biznisi nekadašnjih HDZ-ovih moćnika. Grabar-Kitarović i Brkić prijavili koliko zarađuju

'Jedna od najboljih odluka koju smo donijeli': Petar i Anastasia ekskluzivno za Story o svojoj vezi i planovima

Na novo oblikovanje europskog sigurnosnog okruženja djeluju brojni nepredvidivi vektori promjena. Brzi tempo doktrinarnih i tehnoloških promjena koje je nametnuo rat u Ukrajini iz temelja je prodrmao ranije poimanje vođenja oružane borbe kao osnovnog sadržaja rata. Američko-izraelski napad na Iran, iako nešto uži po sadržaju i oblicima djelovanja, samo je potvrdio mnoge lekcije naučene u Ukrajini. Današnji način vođenja rata kardinalno se razlikuje od onoga kako se prije samo pet godina poimao pristup ovoj vrsti ljudske djelatnosti.

Doba visoke neizvjesnosti

Nakon poraza Sovjetskog Saveza u Hladnom ratu, članice NATO-a posve su ignorirale indikatore mogućeg ponovnog izbijanja konvencionalnog oružanog sukoba na tlu Europe. Kao posljedica tog pristupa u većini država Starog kontinenta došlo je do snižavanja, atrofije ili čak potpunog gubitka sposobnosti vođenja konvencionalnog rata visokog intenziteta. U prvi plan su došli razvoj i održavanje sposobnosti sudjelovanja u međunarodnim operacijama potpore miru; Hrvatska je samo pratila opći trend.

Čak i kad je 2014. snažno zvono za uzbunu trebala biti ruska okupacija Krima, Europa – a i NATO – ostali su uljuljani u blagostanju posthladnoratovskog poretka. Politika zabijanja glave u pijesak je razlog zašto su članice NATO-a posve nespremne dočekale opću agresiju Rusije na Ukrajinu 2022. godine.

Prijetnje Donalda Trumpa o povlačenju američkih snaga iz Europe, pa čak i o napuštanju NATO-a, dodatno slabe sigurnosni položaj država koje računaju na NATO sa Sjedinjenim Državama kao jamcem sigurnosti odvraćanja od agresije. Ukratko, nalazimo se u dobu kad se obrambeno planiranje mora provoditi sa znatno višim stupnjem neizvjesnosti.

Nema kulture planiranja

Kao........

© Telegram