Rusi upravo pokrenuli pakleni plan za Kijev. To je jasan dokaz, Putin očajnički želi kraj rata u Ukrajini
Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.
Moskva sad definitivno želi završetak rata u Ukrajini. To je želja Vladimira Putina, isključivog krivca za ratni sukob koji traje već petu godinu. No to želi i ruska javnost: prema posljednjem istraživanju neovisnog Centra Levada, provedenom na 137 lokacija u 50 ruskih regija, mirovne pregovore s Ukrajinom podupire dvije trećine Rusa, a podrška nastavku rata pala je na svega 24 posto ispitanika. Istraživanje sugerira da su Rusi umorni od rata, ali i da ne podržavaju mir po svaku cijenu: žele da se konflikt ili zamrzne u sadašnjem stanju ili okonča pobjedom. Ogromnoj većini Rusa poraz u “specijalnoj vojnoj operaciji” nije prihvatljiva opcija.
Dakle okončanje rata – bilo kroz dugotrajno primirje ili konačni mirovni sporazum – domaća javnost mora prihvatiti kao rusku pobjedu nad “fašističkom” Ukrajinom i NATO-om. U tom kontekstu treba promatrati masovne zračne udare na Kijev koje je najavio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. To je primarno političko-propagandna akcija, a ne vojna operacija koja bi osigurala pobjedu u ratu.
Što biste sljedeće trebali pročitati
Orešković traži izmjenu Zakona o grbu, zastavi i himni, Bauk HDZ-ovcima poslao dopis s ustaškom klopkom
Ekonomist razmontirao Plenkovićeve mjere: 'Ma kakva borba protiv inflacije, spašavaju proračun od svojih promašaja'
Moglo bi vas iznenaditi koliko Zora iz 'Divljih pčela' ima godina: Već se može pohvaliti uspjehom o kojem mnogi sanjaju
Povod za osvetnički pohod na Kijev bio je ukrajinski napad na studentski dom u Starobiljsku, gradu u okupiranoj Luhanskoj oblasti, koji je izveden preko noći s četvrtka na petak 22. svibnja. Rusko ministarstvo vanjskih poslova prenijelo je vijest o pogibiji 21 tinejdžera u dobi od 14 do 17 godina; nakon toga dob stradalih povećana je do osamnaest godina. Moskva je optužila Ukrajinu i njezine zapadne partnere za kršenje međunarodnog humanitarnog prava i pozvala se na Ženevske konvencije iz 1949. i njihove dodatne protokole te na Konvenciju o pravima djeteta iz 1989. godine.
Podsmijeh na Orešnjik
No na web-stranici ruskog ministra vanjskih poslova na engleskom jeziku istoga dana pojavio se, i brzo nestao, popis stradalih s godinama rođenja između 2003. i 2008. godine, što ukazuje da stradali nisu bili samo maloljetnici. Moskva se potom ispravila izjavom da su žrtve uglavnom, a ne isključivo, bili tinejdžeri. Kijev je zanijekao napad na civilni objekt i ustvrdio da je riječ o centru za obuku operatora besposadnih letjelica. Niti jedan podatak nije bilo moguće provjeriti kod neovisnih izvora.
Ruska odmazda uslijedila je već u noći 23. na 24. svibnja. Kijev i okolica bili su meta jednog od najmasovnijih zračnih udara od početka rata. Prema ukrajinskom ratnom zrakoplovstvu, tijekom napada otkriveno je ukupno 690 zračnih ciljeva, uključujući 90 raketa i 609 bespilotnih letjelica. No brzina i masovnost ruske odmazde, u roku od jednog dana, ukazuje da je operacija već ranije bila pripremljena; studentski dom u Starobiljsku bio je samo povod.
Treći put od početka rata upotrebljen je balistički projektil srednjeg dometa Orešnjik s kinetičkom bojevom glavom, što već izaziva podsmijeh čak i ruskih vojnih blogera. Iz odabira meta napada u Kijevu, koje nisu bile isključivo vojne, očita je namjera uništavanja ključnih objekata infrastrukture neophodnih za funkcioniranje višemilijunskog........
