Najezda političkih pacova fašizma događa se ne samo u našem neposrednom istočnom susjedstvu već i u nekim zemljama EU, na kraju i u Americi. Sada i Donalda Trumpa njegovi protivnici upoređuju sa Hitlerom

Albert Camus je roman “Kuga”, koji će mu donijeti Nobelovu nagradu, počeo pisati u okupiranom Parizu 1943. godine. Angažovan u De Gaulleovom Pokretu otpora, pisao je u teškim okolnostima, o čemu je ostavio kratku zabilješku: “Moram da biram između pravljenja bombe i koncentrisanja na filozofiju. Ovo je surova nesigurnost.” Pišući roman o invaziji pacova koja prouzrokuje kugu u izmišljenom gradu u Alžiru, Camus zapravo piše ratnu priču o fašizmu. Poznavaoci njegovog djela ističu da Camus nije imao jasnu ideju kako da završi knjigu o otporu i borbi protiv tog zla. Hitler je bio pred porazom, ali sredinom 1943. još je bilo moguće da događaji krenu u drugom pravcu. O tome je Camus ostavio trag u jednom pismu: “U svakom slučaju, najgore od svega tek treba da dođe.” Roman je završio 1947. godine opisom pobjede. Ali, Camus je oprezan. Njegov glavni junak, doktor Rieux ne učestvuje u sveopćem slavlju koje je nastalo nakon što je službeno objavljeno da je opasnost od kuge prošla, jer “on je znao ono što ova vesela rulja nije znala, a što se u knjigama može naći: da bacil kuge nikad ne umire i nikad ne nestaje, može desetinama godina spavati u namještaju i rublju, strpljivo čekati u sobama, podrumima i maramicama i starim hartijama i može biti da će doći dan kada će na nesreću ljudi i njima za pouku kuga probuditi svoje pacove i poslati ih da uginu u kakvom sretnom gradu.”

I neki drugi umni ljudi su upozoravali da će........

© Oslobođenje