menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Građani žele više tržišta

24 0
19.07.2026

Život se zbiva daleko od pariških parada i političkih prepucavanja. Taj svijet stoga sve više sliči na političku propagandu s ciljem sigurne i velike plaće, a sve manje na demokraciju

Ekonomija je uvelike ovisna o državi. Država je vlasnik, država financira, investira i dogovara. Jedinice lokalne samouprave pojavljuju se kao potrošači i investitori. Naravno, ti su sektori i najveći poslodavci. Država se ekonomski u širem smislu ovdje definira i kroz Europu, odnosno EU fondove, čija sredstva grade infrastrukturu diljem zemlje. Veliki dio privatnog sektora nakalemljen je na javni, kroz javnu nabavu i oblike suradnje o kojima neizravno ovisi. Cijelo naše unutarnje tržište impregnirano je dakle uplivom države, na ovaj ili onaj način. To je stvorilo veliki utjecaj političara na ekonomske procese, posljedice čega su grozne.

Na globalnom planu također jača intervencionizam i protekcionizam. Državnici su uvijek krčili put privredi, ekonomska diplomacija je normalna stvar, no blokovska podjela sada jača i diktira ekonomske tokove. Premijeri se sastaju radi poticanja ugovaranja poslova za vojnu industriju koja raste u skladu s općom militarizacijom društva. Ratovi koji se vode upošljavaju propale industrijske resurse. Kapitalizam više nije samo intervencionizam, nego ekonomski imperijalizam, sve jači i brutalniji. Kao mala i otvorena ekonomija, velikim dijelom ionako »podržavljena«, ali na neki izokrenut način, sada pokušavamo hvatati neke pozicije. Pokušavamo se uštekati u globalne lance i novu blokovsku podjelu, makar i tu glavinjamo – što nije nužno loše, i makar u vojnoj i industriji rata – kada drugačije ne ide. Jer, ono što nam je globalno konkurentno, ako uopće jest, mahom su usluge. A i tu se gubi bitka zbog pohlepe gdje se hoće kroz monokulturu ekonomije turizma namaknuti da bude dovoljno za sve. Banke također najradije kreditiraju državu ili sektore koji joj gravitiraju. U njihovim je bilancama puno »tradicionalnih« biznisa, građevine, nekretnina, trgovine, turizma. No, nekretnine postaju sve rizičnije, iako dugoročno njihova vrijednost........

© Novi List