REUTERS/Fabian Bimmer/File Photo

Ratna ekonomija nažalost ide dalje, a preostaje da se nadamo da se nikad neće ništa od teratne opreme upotrijebiti

Ulaganje u obranu do 2035. trebalo bi se povećati na čak 5 posto BDP-a, zaključak je koji su prihvatile članice NATO saveza, pa i Hrvatska, čime će se vjerojatno zaroniti u fazu novog zaduživanja i pojačane državne potrošnje.

Trebao bi to biti odgovor na sve više ratnih sukoba na globalnoj razini. U financijskom smislu Europa s tim nema problem: kada je potrebno, brzo pospremi svoja (fiskalna) pravila i zaboravi ih kao da ništa nije bilo.

Nakon zadnje globalne krize je primjerice uslijedilo razdoblje visokog zaduživanja, a onda i politike »austerityja« i stezanja remena uslijed čega su najviše patili »mirnodopski« sektori: znanost, obrazovanje, umjetnost, kultura.

Stvara se sada ponovo nova/stara forma ekonomije, »ratna ekonomija«, gdje će se značajan udio raspoloživih kapaciteta preusmjeriti u pripreme za mogući ratni sukob, odnosno u jačanje obrane, kako se to drukčije kaže.

Od onih 5 posto, objašnjeno je, 3,5 posto namijenjeno je za čisto vojne izdatke, a 1,5 posto za popratnu infrastrukturu. Kad zvecka oružje, muze šute, poznata je izreka, a ovdje je, iako ne treba zatvarati oči pred stvarnošću, uz etičku dimenziju, na stolu i financijska, te dimenzija prema kojoj će jedan javni izdatak – obrana – sada vjerojatno ponovo istiskivati ostale javne izdatke, povećati proračune, javnu potrošnju i zaduživanje država, što se u nekoj perspektivi na ekonomskom polju vraća u vidu viših cijena, rasta nejednakosti i pregrijane ekonomije.

Iako su dakle skoro sve članice prihvatile imperativ »5 posto« čiji je najveći........

© Novi List