menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Ukrajina je otkrila slabost u ruskoj ratnoj mašini: Može li Moskva i dalje da pretenduje na status vojne supersile?

35 0
17.08.2026

Kada je predsednik Rusije Vladimir Putin poslao svoje snage u Ukrajinu, činilo se da se Kremlj se kladi na poznati aksiom evropske bezbednosti: sama ruska masa, potkrepljena ogromnim zalihama iz sovjetskog doba i nuklearnom energijom, savladaće otpor.

Više od četiri godine od početka opšte invazije, ta pretpostavka je gotovo uništena. Ukrajina je preživela, poremetila očekivanu brzu pobedu Rusije i pretvorila sukob u visokotehnološki rat iscrpljivanja, piše RSE.

Razvila je inovativni ciklus za koji je Džošua Huminski (Joshua), viši potpredsednik za nacionalnu bezbednost i obaveštajne poslove u Centru za proučavanje predsedništva i Kongresa, rekao da se kreće brže od svega što rade SAD ili druge zemlje NATO-a.

Ipak, sve veće oslanjanje Moskve na Severnu Koreju za municiju, rakete i trupe ne treba mešati ni sa dokazom da Rusija doživljava klaps ili, naprotiv, da će njena vojska izaći iz rata jača nego ranije, rekli su stručnjaci.

Slika koju oni prikazuju je komplikovanija.

Ukrajina je nanela ozbiljnu štetu ruskim konvencionalnim snagama i otkrila velike propuste u njihovom planiranju i doktrini. Istovremeno, Moskva nastavlja da se prilagođava na bojnom polju, proširuje proizvodnju oružja i uči iz rata kakav ranije nije vodila.

„Ruske konvencionalne kopnene snage u Ukrajini se stalno i ozbiljno degradiraju“, rekao je Huminski za RSE. On je, međutim, upozorio da bi procenjivanje ruske vojne moći isključivo kroz tu prizmu bila „greška“.

Ruska severna i pacifička mornarička flota zadržale su važne kapacitete, rekao je on, dok su njene strateške nuklearne snage uglavnom netaknute, a Moskva i dalje ima značajna sajber i svemirska sredstva.

Pitanje, dakle, možda više nije samo da li je Rusija i dalje ima drugu po moći vojsku na svetu. Reč je o onome što je Ukrajina razotkrila o granicama ruske moći i da li prilagođavanje može sprečiti da te slabosti budu presudne.

Rusija i Ukrajina i noćas razmenile napade, ima ubijenih na obe strane

Rusija i Ukrajina i noćas razmenile napade, ima ubijenih na obe strane

Propali blickrig i užurbano prilagođavanje

Problemi Rusije počeli su s njenim pretpostavkama. Putinove obaveštajne službe, rekao je Huminski, prikazivale su Ukrajinu kao „kulu od karata“ za koju se očekivalo da će se brzo srušiti.

Umesto toga, ukrajinska otpornost, ruski operativni neuspesi, zapadna pomoć i brzo prilagođavanje doneli su sasvim drugačiji rat. Odbrana Hostomela kod Kijeva gde su ukrajinske snage odbile elitne ruske vazdušno-desantne trupe, postala je rani primer kako bi planovi Moskve mogu da se uruše. Taktika malih jedinica i zapadno protivtenkovsko oružje takođe su iskoristili slabosti u napredovanju ruskih oklopnih jedinica.

Otada je rat postao neumoljivo nadmetanje u prilagođavanju. Dronovi, elektronsko ratovanje i udari dugog dometa transformisali su bojno polje, svako kretanje je postalo opasno, što je duž fronta stvorilo „zonu ubijanja“ pod stalnim nadzorom.

Marija Snegovaja, viša saradnica za Rusiju i Evroaziju u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije,........

© Danas