menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Budite kolovođe građanima u pobuni koju uskoro očekuje veliko finale: Novo anonimno pismo jednog profesora studentima u protestu

9 66
previous day

Dragi studenti,
U poslednjem pismu sam govorio o pobuni koja postaje sve intenzivnija dok se suočavate sa sve jačom represijom. Dok vas režim i njegovi medijski dželati optužuju za rušenje ustavnog poretka zbog demoliranja prostorija SNS-a i jer je u uličnim sukobima poneki policajac povređen, želim da objasnim zašto ono što radite nije akt bezakonja, već upravo suprotno. Vi, a naravno i građani koji vas podržavaju, ste poslednja odbrana Ustava i prava u zemlji u kojoj su institucije prestale da služe građanima i postale oruđe u rukama jednog čoveka i njegove partije. Vaša borba, vaš građanski otpor, ima duboke korene u onome što se vekovima, u političkoj filozofiji i međunarodnom pravu, naziva pravom na revoluciju ili pravom na pobunu.

Naime, istorija nas uči da kada vlast postane tiranska i deluje protiv interesa naroda, narod ima ne samo pravo, već i dužnost da takvu vlast promeni ili ukine. Ovo nije anarhistička parola, već temeljni princip na kojem su izgrađene moderne demokratije.

Njeni koreni sežu duboko u evropsku pravnu tradiciju, a podsetio bih da je po Ustavu Srbija zasnovana na evropskim principima i vrednostima.

Sve je počelo 1215. godine kada su engleski baroni primorali kralja Jovana da potpiše Magna Cartu, dokument koji je po prvi put ograničio samovolju vladara i priznao da je i on podložan zakonu. Ta povelja je sadržala čak i „bezbednosnu klauzulu“ koja je davala pravo komitetu barona da silom poništi kraljevu volju ako on prekrši dogovor. To je bio rani, ali jasan izraz prava na otpor.

Međutim, ovu ideju je najsnažnije uobličio engleski filozof Džon Lok u svojim „Dvema raspravama o vladi“ (1689), delu koje je postalo kamen temeljac moderne demokratije. Lokova argumentacija je jednostavna i poražavajuća za svakog tiranina. On kaže da se ljudi se rađaju sa prirodnim pravima, poput na život i slobodu, koja su neotuđiva. Kako bi se obezbedila zaštita upravo tih neotuđivih prava, građani uspostavljaju vladu na osnovu društvenog ugovora. Međutim, kada vlada prekrši taj ugovor, kada umesto da štiti, počne da ugrožava prava građana, ona gubi legitimitet.

© Danas