Krvava bajka o policiji
Nije ništa pogrešno rekla Sofija Todorović, direktorka Inicijative mladih za ljudska prava u Beogradu, kada je tokom svojih skorašnjih gostovanja na televiziji otkrila narodu da srpska policija „ni posle ratova devedesetih nikada nije rasformirana i lustrirana“.
„Mi tu imamo gomilu ljudi koji su potencijalno učestvovali u masovnim kršenjima ljudskih prava, ratnim zločinima i baš najsurovijim oblicima torture, a o tome retko pričamo u društvu. To je ista ta policija koja nas čuva već 25 godina“, veli ona. Naravno da je propagandna hidra to izvrnula naopačke i počela da laprda na sva zvona kako je Todorović rekla da su svi policajci ratni zločinci. No, dobro, to i jeste posao tih čuvara pakla, ovih dana su sve brutalniji, luđi i nervozniji, budući da se tresu gvozdeni presto i njihov gospodar Aleksandar Vučić na njemu.
Međutim, Todorović je ovo rekla i antivučićevskoj javnost – možda ne svesno i namerno – da ta policija u koju se već danima i mesecima razočaravaju, pričaju kako su ukaljali značku, tu uniformu koju nose i slične pristojnokratijske baljezgarije – zapravo ništa manje ili više već odavno nosi ukaljane obraze tuđom krvlju.
Javnost ovih dana naivno pokazuje veru da su postojali nekakvi čuvari reda i mira koji su bili na strani narod, međutim, tim svojim postupkom otkriva i elementaran nedostatak znanja kako naše skorašnje istorije, tako i čemu policija u stvari služi u eri globalnog kapitalima.
Naime, već za vreme nacional-socijalističkog režima Slobodana Miloševića, policija u onom smislu u kojem građanin zamišlja čuvara........
© Danas
