menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Kako su naftni šokovi izazavali izgubljenu deceniju u SFRJ i da li smo na početku trećeg naftnog šoka?

23 0
12.03.2026

Kada je 9. marta cena nafte skočila na skoro 120 dolara po barelu mnogi su pomislili da se svet suočava sa trećim naftnim šokom.

Koliko je situacija ozbiljna pokazuje i reakcija SAD, odnosno predsednika Donalda Trampa koji je hitno izjavio da rat praktično gotov, kako bi se smirilo tržište.

Cena nafte premašila 110 dolara po barelu, pada vrednost akcija

Cena nafte premašila 110 dolara po barelu, pada vrednost akcija

Nafta je pala na oko 90 dolara po barelu (tipa brent), ali potencijalna daleko od toga da je rešena. Tome svedoči i današnji poziv Međunarodne agencije za energiju (IEA) da zemlje članice puste u promet oko 400 miliona barela sirove nafte iz svojih rezervi kako bi se stabilizovala cena nafte na berzama.

Najveće do sada zajedničko oslobađanje rezervi u vanrednim situacijama bilo je 182,7 miliona barela, nakon energetske krize izazvane invazijom Rusije na Ukrajinu 2022. godine.

I posle smirenja, barel nafte je oko 25 odsto skuplji nego uoči napada kada je koštao oko 70 dolara.

Preti obustava proizvodnje nafte u Persijskom zalivu?

Preti obustava proizvodnje nafte u Persijskom zalivu?

Ipak, do sada, skok cene nafte nije ni blizu izazvao šok kao 1973. i 1979. godine. Prema računici Petra Đukića, člana Naučnog društva ekonomista Srbije, da bi naftni šok imao isti efekat kao 1979. godine, nafta bi trebalo da skoči na više od 200 dolara po barelu.

„Realne cene nafte danas su i dalje ispod realnog nivoa cena nafte iz 1979. godine, zbog inflacije i cene dolara. Efekat poskupljenja sa oko 13-14 dolara na 37-38 dolara, 1979. godine veći je nego danas. Tokom 2008. godine je bila preko 200 dolara, ali je to jako kratko trajalo“, objašnjava Đukić.

On podseća da je prvi udar cene nafte na ekonomije bio 1946. godine kada ponuda nije mogla da odgovori skoku tražnje u posleratnoj obnovi.

„Zatim imamo Prvi naftni šok 1973. godine, pa Drugi naftni šok 1979. godine. Zatim kratko skok cene nafte tokom Zalivskog rata 1990. godine, pa 2008. godine, zatim 2012. i poslednji je bio 2022. godine kada je počeo rat u Ukrajini“, kaže Đukić dodajući da je karakteristično za šokove da u početku skoči cena, jer ponuda ne može da odgovori tražnji, ali onda uslede investicije i pad cene nafte na duže vreme.

Dautović: Veliki uticaj na kraj rata u Iranu imaće cena nafte u Americi

Dautović:........

© Danas