menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Slučaj ‘zvučni top’: Da li jedan dokument menja tok istrage o prekidu tišine na protestu

11 0
previous day

„Zvučni top“ je postao prava bela ping-pong loptica koja se prebacuje s jedne na drugu stranu političkog stola.

Više od godinu dana nadležni u Srbiji pokušavaju da otkriju otkud se stvorio neobjašnjiv zvuk, koji je 15. marta 2025. u Beogradu prekinuo 16-minutnu tišinu tokom velikog protesta i naterao okupljene u beg.

Dva dana pošto je Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) osumnjičilo studente da su na ranijim sastancima navodno isplanirali kako da simuliraju upotrebu „zvučnog topa“ 15. marta, policija je pretresla stan analitičara Aleksandra Radića, a poziv da se javi policiji stigao je i Vojkanu Kostiću, glavnom i odgovornom uredniku novinske agencije Beta.

Kostiću je taj poziv uručen dok je izveštavao sa pretresa Radićevog stana u Beogradu, ali kaže da mu nije rečeno zbog čega je pozvan.

Radićev advokat Stefan Ćorda je prethodno potvrdio za N1 da policija „prikuplja dokaze, navodno zbog krivičnog dela ‘Napad na ustavno uređenje Srbije'“.

Do saznanja o navodnim studentskim namerama VJT je došlo tokom istrage smrti studentkinje na Filozofskom fakultetu oduzeta, koja i dalje nije okončana.

U oduzetoj dokumentaciji pronađen je akt o sastanku organizacije Studenti u blokadi – Krovne radne grupe za bezbednost (KRBG), održan 22. januara 2025.

Odmah su se oglasili i Studenti u blokadi na Iksu, navodeći da je reč o „laži i skretanju pažnje sa suštinskog pitanja šta se desilo 15. marta“.

Kako kažu, dokument na koji se tužilaštvo poziva nastao je dva meseca pre velikog protesta, u vreme kada skup na Slaviji nije bio ni planiran.

„Reč je o materijalu sa sastanka za protest na Autokomandi, u kom su razmatrani različiti bezbednosni rizici i mogući oblici policijske intervencije nad mirnim građanima i studentima koji provode 24 sata na Autokomandi.

„U tom kontekstu, pominjani su i zvučni topovi, vodeni topovi, suzavac i druga sredstva prinude, kao potencijalni rizici“.

Dan posle 15. marta svi su pričali o iznenadnom prekidu tišine i postavljalo se pitanje da li je iskorišćen „zvučni top“.

Bilo je to najveće okupljanje tokom višemesečnih demonstracija na kome je tražena odgovornost za pad nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, kada je poginulo 16 ljudi, a jedna devojka teško povređena.

Predstavnici vlasti najpre su tvrdili da ne poseduju zvučni top, a zatim je predstavljen javnosti.

Dosledno su odbacivali........

© Danas