Širom Bosne i Hercegovine, uprkos izmjenama Krivičnog zakona i dalje se oslikavaju murali posvećeni osuđenim ratnim zločincima. Takvi murali uglavnom ostaju neuklonjeni, dok osobe odgovorne za njihovo oslikavanje najčešće ne budu identifikovane niti sankcionisane.

Izmjenama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, zabranjeno je negiranje genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca i zločina protiv čovječnosti.

Međutim, ni gotovo pet godina nakon izmjena Krivičnog zakona, ova djela nisu zaustavljena. Jedan od takvih murala ove godine osvanuo je i u Mostaru, a riječ je o muralu presuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku, što je ponovo otvorilo pitanje neprocesuiranja odgovornih i tolerisanja veličanja ratnih zločinaca u javnom prostoru.

“To je za mene, kao građanina Mostara, poražavajuće i ne bi smjelo dozvoliti u multietničkom gradu kakav je Mostar. Posebno je to važno zbog mladih ljudi koji odrastaju u ovom gradu, jer sama činjenica da neko svakodnevno prolazi pored murala ratnog zločinca u javnom prostoru predstavlja poraz demokratskog društva”, kaže Mostarac Amir, ističući kako je odgovornost pravosudnih i drugih institucija da spriječe glorifikaciju ratnih zločinaca.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Sanel Kajan, podnio je više krivičnih prijava zbog osnovane sumnje na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti u vezi s ovim muralom na području Mostara.

 “U konkretnom slučaju murala u mostarskom naselju Ortiješ, nakon reakcija javnosti i pritiska koji sam vršio prema nadležnim službama, mural je bio prekrečen. Međutim, isti dan se ponovo ‘pojavio’, što pokazuje da problem nije riješen suštinski, nego samo privremeno i površinski”, razočarano govori Kajan.

Samo jedna presuda od izmjene Krivičnog zakona BiH

Zbog objavljivanja rođendanske čestitke osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, u pet godina primjene zakona, pravosnažno je osuđen samo Vojin Pavlović na kaznu zatvora od tri i po godine, dok je prvostepeno osuđen i Miodrag Malić za veličanje osuđenih ratnih zločinaca tokom protesta u Banja Luci.

U slučaju murala presuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku u mostarskom naselju Ortiješ, zatupnik Kajan kaže da je kontaktirao Ministarstvo unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali da u odgovoru koji je........

© BUKA Magazin