Godišnji govor Ursule von der Leyen o stanju Evropske unije nije bio samo pregled urađenog niti spisak novih briselskih inicijativa. Predsjednica Evropske komisije pokušala je predstaviti novu političku doktrinu EU za svijet u kojem su stara savezništva sve manje pouzdana, Kina sve snažnija, Rusija agresivnija, a unutrašnje podjele ozbiljno ograničavaju sposobnost Evrope da djeluje.

Njena osnovna poruka bila je jasna: Evropska unija mora postati sposobna da sama brani svoju bezbjednost, ekonomiju, energetiku, tehnologiju i demokratiju.

Ipak, između ambiciozne vizije i evropske stvarnosti ostao je ogroman prostor. Von der Leyen je govorila o snažnoj i samostalnoj Evropi, ali i sama priznala da ta Evropa često nije sposobna postići dogovor ni o najvažnijim pitanjima. Govor je zato više ličio na mapu poželjne budućnosti nego na precizan plan kako do nje stići.

Evropa više ne računa bezuslovno na Ameriku

Von der Leyen je EU opisala kao zajednicu koja nikada nije bila snažnija, ali se istovremeno nikada nije nalazila u nesigurnijem položaju. Na prvi pogled riječ je o kontradikciji, ali upravo na njoj počiva cijeli govor.

Evropa ima ogromno tržište, razvijenu industriju, novac, znanje i snažne institucije, ali nema dovoljno političkog jedinstva, jeftine energije, tehnološke samostalnosti ni kapaciteta da potpuno samostalno zaštiti svoj prostor.

Iako nije direktno imenovala američkog predsjednika Donalda Trumpa, njena kritika izolacionizma i raspada međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima jasno je bila upućena i Washingtonu. Poruka je da EU više ne može podrazumijevati američku podršku niti vjerovati da će postojeća međunarodna pravila sama zaštititi evropske interese.

Zbog toga je predložila evropski protokol za odgovor na hibridne prijetnje, kao i mehanizam po uzoru na Član 4. NATO-a. On bi omogućio da se članice hitno okupe i usaglase odgovor na sajber-napade, sabotaže, podmetanje požara, upade dronova i druge neprijateljske aktivnosti koje ostaju ispod praga otvorenog rata.

To još nije evropska vojska niti zamjena za NATO. Jeste, međutim, korak prema Uniji koja želi imati vlastiti bezbjednosni odgovor, umjesto da svaki put čeka Washington ili dogovor svih saveznika.

Kanada kao politička poruka Trumpu

Najveće političko iznenađenje bilo je otvaranje mogućnosti da Kanada postane prva pridružena članica Evropske unije.

Takav status trenutno nije jasno definisan evropskim ugovorima, pa je riječ više o političkoj poruci nego o gotovom planu. Ipak, sama ideja pokazuje da Brisel počinje razmišljati o Evropi kao središtu šireg saveza demokratskih država koje se pokušavaju pozicionirati između SAD-a, Kine i Rusije.

Kanadski premijer Mark Carney dočekan........

© BUKA Magazin