Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (Energy Information Administration, EIA), kroz Hormuški tjesnac prolazi 20,9 posto svjetske potrošnje nafte, što ga čini drugim najvažnijim energetskim uskim grlom na svijetu nakon Malajskog prolaza (između Malezije, Singapura i Indonezije), kojim prolazi i do 23,2 posto svjetskog prometa crnim zlatom. Drugim riječima: globalizacija ne počiva na mreži, već na nekoliko kritičnih točaka te je upravo zbog toga toliko ranjiva.

Reteritorijalizacija: Geografija uzvraća udarac

U međunarodnim odnosima kao politološkoj disciplini dugo se vodila rasprava o tome je li geografija izgubila na važnosti. Digitalna ekonomija, sustav globalnih vrijednosti i ljudskih prava, kao i posvemašnja financijska integracija sugerirali su da prostor više nije ključan. No empirija govori suprotno.

Upravo zbog uskih grla, geografskih točaka kroz koje prolazi nerazmjerno velik dio globalne trgovine, možemo vidjeti kako prostor i dalje presudno oblikuje politiku, ekonomiju, energetiku i sigurnost. Ukupno se može govoriti o 15 kritičnih uskih grla u međunarodnom pomorskom prometu, što znači da globalna ekonomija funkcionira poput krvotoka, ali s nekoliko kritičnih arterija. Prema drugačijem računanju, takvih prometnih prolaza ima 13.

Jedna od najsnažnijih recentnih analiza, objavljena u časopisu Nature Communications, pokazuje da globalna trgovina ovisi o malom broju takvih........

© tportal