Zamislimo prizor koji bi uskoro mogao postati uobičajen u našim priobalnim gradovima. Sat u trgovini otkucava devet navečer. Prodavač zatvara hladnjak s pivom ili preko police s vinom razvlači traku koja kupcima poručuje da je alkohol do jutra nedostupan. Trgovina i dalje radi, pa turist može kupiti kruh, vodu, cigarete i čips, ali ne i bocu vina. Nekoliko metara dalje, u kafiću preko puta, konobar istu tu bocu i dalje sasvim legalno otvara, samo po tri ili četiri puta višoj cijeni.

Tako izgleda najnoviji hrvatski odgovor na jednu od brojnih posljedica prekomjernog turizma koji nam se pred očima sve više otima kontroli, a u turističkim središtima, među ostalim, proizvodi buku, otpad, opijanje i noćni nered. Makarska je prva donijela odluku prema kojoj se na cijelom gradskom području alkohol u trgovinama, pekarnicama, kioscima i drugim prodajnim objektima ne smije prodavati između 21 i 6 sati, a odluka je stupila na snagu ovaj tjedan.

Split i Hvar pokrenuli su javna savjetovanja o uvođenju iste mjere, a o sličnom modelu, prema najavama, razmišlja se i u Zadru. Ne zabranjuju se, dakle, ni alkohol ni njegova konzumacija, već samo prodaja putem kanala u kojima ga je moguće kupiti relativno jeftino.

Kad turizam počne zauzimati grad

Ne treba, naravno, banalizirati problem na koji gradovi pokušavaju odgovoriti. Stanovnici povijesnih jezgri ne bi svakoga ljetnog jutra trebali preskakati boce, čistiti tuđi urin s kućnih pragova i čekati sitne sate da bi mogli zaspati u vlastitom domu. Turizam koji ljudima onemogućava normalan život prestaje biti razvojna djelatnost i pretvara se u oblik okupacije prostora, stoga pitanje nije trebaju li gradovi reagirati, već zašto – nakon desetljeća stvaranja turističkog modela koji je takve posljedice učinio gotovo neizbježnima – posežemo za najlakšim, politički najmanje bolnim i posve nedostatnim odgovorom.

Da problem nije ograničen na nekoliko bučnih skupina turista, pokazuje već i sama količina turističkog prometa. Jadranska Hrvatska treća je među priobalnim regijama Europske unije prema intenzitetu turizma mjerenom brojem noćenja po stanovniku, pri čemu na svakog njezina stalnog stanovnika dolazi oko 68 registriranih........

© tportal