Dvadeset sedmog siječnja 2025. svjetske su burze doživjele šok kakav se pamti. U jednom je danu s vrijednosti Nvidije, glavnog svjetskog dobavljača čipova za umjetnu inteligenciju, izbrisano gotovo 589 milijardi dolara, najveći jednodnevni gubitak ijedne kompanije u povijesti. Uzrok nije bila geopolitička kriza, nego jedan jedini jezični model.

Do tada gotovo pa nepoznati kineski startup DeepSeek predstavio je AI model ravan najboljim američkima, ali uz presudnu razliku: dok su Amerikanci na treniranje trošili stotine milijuna dolara, DeepSeek je tvrdio da je svoj istrenirao za manje od šest. Tržište dakle nije isprepadala kineska pamet. Uplašila ga je kineska cijena.

Taj šok bio je samo uvertira u čitav val novih kineskih poduhvata vezanih za razvoj novih AI modela. Na vrhuncu tog vala su trenutno dva kineska modela predstavljena u zadnja dva tjedna. Kinezi su tako prvo predstavili Kimi K3, model s gotovo tri bilijuna parametara (težina) za koji tvrde da nadmašuje ono najbolje iz Anthropica, OpenAI-ja i Googlea.

Zatim je, Alibaba predstavila Qwen 3.8 - Max, koji zna raditi danima bez prestanka, po cijeni značajno nižoj od američke, a koji je usto, za razliku od najnaprednijih američkih modela, otvoren i dostupnim svakome. Svaki novi kineski model stoga slijedi isti recept: otvoren je, jeftiniji, i tek malo slabiji, no katkad i bolji, od skupljega američkog suparnika. Ono što je u siječnju 2025. možda i izgledalo kao jednokratni prkos, čini se da izrasta u dugoročnu kinesku geopolitičku strategiju.

I baš kao nakon Drugog svjetskog rata, i danas svjedočimo utrci dviju velesila. Hladnoratovsko nadmetanje Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza nadmoć je dokazivalo osvajanjem svemira i gomilanjem nuklearnog arsenala, dok se današnja utrka SAD-a i Kine vodi oko primata u umjetnoj inteligenciji, tehnologiji za koju mnogi vjeruju da će oblikovati gospodarstvo, obranu i raspodjelu moći u desetljećima pred nama.

Pobjednik se pritom neće odrediti samo prema tome tko će prvi izgraditi najbolji model, već i čiji će model biti dostupniji za korištenje i nadogradnju, dakle otvoreniji, te, možda najvažnije, koliko će koštati njegova izgradnja i uporaba.

Kako sagraditi umjetni mozak

Da bismo razumjeli zašto su upravo cijena i otvorenost modela toliko važne u toj utrci, treba najprije razumjeti što je veliki jezični model, poznat pod engleskom kraticom LLM. Najjednostavnije ga je zamisliti kao svojevrsni umjetni mozak, jer baš kao što se ljudski mozak sastoji od milijardi živčanih stanica povezanih sinapsama različite jačine, tako se i jezični model sastoji od goleme mreže čvorova raspoređenih u slojeve, povezanih brojčanim vezama čija se vrijednost utvrđuje prilikom treniranja modela. Te se vrijednosti nazivaju težinama, na engleskom weights, odnosno parametrima. Kada čujete da Alibabin Qwen ima 2,4 bilijuna parametara ili da ih Kimi K3 ima gotovo tri bilijuna, riječ je o tolikom broju pojedinačnih vrijednosti unutar jezičnog modela koje zajedno određuju kako će model obrađivati informacije i kakve će odgovore proizvoditi.

Proces izgradnje takvog modela naziva se treniranjem. Modelu se daje da proguta nezamislive količine teksta i slika, odnosno velik dio onoga što je čovječanstvo napisalo, naslikalo ili snimilo. Njegov je početni zadatak naizgled jednostavan: predvidjeti koja riječ slijedi iza prethodne ili prepoznati što se nalazi na slici. No ponavljajući taj zadatak bezbroj puta i pritom neprestano podešavajući milijarde ili bilijune svojih težina, model postupno uči mnogo više od pukog........

© tportal