Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.

Već i površnije analize pokazuju da između ruskog uništavanja Ukrajine, izraelskog pokolja Palestinaca i američkog razaranja Irana postoje zapanjujuće sličnosti.

„Još nismo ni počeli ozbiljno”, poručio je u srpnju 2022. Ukrajini i svijetu ruski predsjednik Vladimir Putin. Samo 5 dana od napada na Iran američki predsjednik Donald Trump se pohvalio: „Još ih nismo ni počeli ozbiljno gađati.”

Što biste sljedeće trebali pročitati

Video. Spektakularne snimke američke vojske, iranski avioni nestaju u golemim eksplozijama: 'Metodički ih uništavamo'

Kako je Plenković prešutio pravni debakl u Washingtonu koji će građane koštati više od 300 milijuna eura

Danijela Martinović iskreno o velikoj želji s dečkom Josipom: 'Imali smo divne planove pa smo se suočili sa stvarnosti'

Putin je pozvao ukrajinske vojnike da „odmah polože oružje, prestanu pružati otpor te uzmu vlast u svoje ruke.” Trump je pak poslao skoro identičnu poruku iranskim vojnicima. „Morate položiti oružje ili ćete se suočiti sa sigurnom smrću. Iskoriste ovaj trenutak i srušite vlast.“

Postoji i dramatična razlika

Osim gotovo nevjerojatnih sličnosti, postoji i dramatična razlika kako se Zapad odnosi spram ruske i američke agresije. Kad je Putin počeo uništavati energetsku infrastrukturu u Ukrajini, to je proglašeno ratnim zločinom protiv civila. No sada, kad Trump i izraelski premijer Benjamin Netanjahu razaraju naftna i plinska polja te rafinerije kako bi Iran ostao bez energenata, nitko u tomu ne vidi problem.

Kad su Amerikanci u jednoj školi ubili više od stotinu iranskih djevojčica, zapadni političari i mediji kao po dogovoru toj strašnoj vijesti nisu dali gotovo nikakvu pozornost. Kao što je Putin opravdavao agresiju argumentom da mora zaštiti nacionalnu sigurnost Rusije, tako je Trump kazao da je cilj obraniti američki narod uklanjanjem neposrednih prijetnji iranskog režima i njegovih saveznika.

Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da je SAD morao djelovati “preventivno” jer je Iran ugrozio njene nacionalne interese. Na zahtjev nekih članova Senata i Kongresa da Trump dostavi dokaze kako je Iran predstavljao izravnu vojnu prijetnju Washingtonu, nikada nije došao odgovor.

‘Mi nismo započeli rat’

Dok je Putin govorio da mora zaštiti rusku manjinu Ukrajini, Trump tvrdi da mu je cilj uništavanje teheranskog nuklearnog programa i uništavanje iranskog programa balističkih projektila, premda se dugo hvalio da ih je sve „izbrisao“ u prošloljetnim napadima. Ali tu ni izdaleka nije kraj sličnostima između Kremlja i Bijele kuće.

Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da SAD „nije započeo ovaj rat, ali ga pod predsjednikom Donald Trump završavamo.” Putin je pak 2022. kazao: „Mi nismo započeli takozvani rat u Ukrajini. Naprotiv, pokušavamo ga završiti.”

Na pitanje „je li ovo rat”, predsjednik Zastupničkog doma SAD-a Mike Johnson odgovorio je: „Mislim da je to operacija.” A Vjačeslav Volodin, predsjednik Državne dume, opisao je napad na Ukrajinu kao „posebnu vojnu operaciju.

Smrt desetaka tisuća civila

Danas je jasno kako je jedan od ciljeva američkih i izraelskih napada na Iran slamanje ambicija Teherana da uspostavi dominaciju nad Bliskim istokom, te nastojanje da tu ulogu preuzmu, jednako brutalno i smrtonosno, Izraelci.

Dugogodišnja izraelska regionalna politika – osobito prema Iranu, Libanonu, Iraku, Gazi, Jemenu i Siriji – bila je držati neprijateljske snage „slabima“ redovitom upotrebom nadmoćne i razorne vojne sile, uključujući atentate.

Posljedica toga bila je smrt desetaka tisuća civila i jačanje globalne mržnje prema Izraelu. Visoki dužnosnici oružanih frakcija koje je Izrael ubio obično su brzo zamijenjeni, dok su militantne skupine koje je Izrael napadao obnovljene ili su ih zamijenile nove.

Rat bez rizika za SAD i Izrael

Najnoviji napad Izraela i SAD-a na Iran mogao bi otuđiti arapske zaljevske države od Tel Aviva, premda su neke dosad pokazivale spremnost na suradnju s njim. Istodobno, saveznici u arapskom svijetu sve će više gubiti povjerenje u SAD kako budu trpjeli posljedice rata koji nisu željeli niti su na njega pristali.

Uloga Izraela izazvala je osobitu nelagodu među arapskim saveznicima SAD-a. Mnogi u Zaljevu strahuju da bi Izrael mogao iskoristiti poraz Irana za širenje vlastitog utjecaja. Malo tko u Zaljevu osjeća se ugodno surađujući s vladom Benjamina Netanjahua u regionalnom ratu kojem su se dugo protivili.

Azmi Bishara, arapski intelektualac, nazvao je ovaj model ratom bez rizika za SAD i Izrael. „Jedna strana slučajno gubi pola tuceta ljudi, a druga nekoliko stotina tisuća oružanom silom“.

Rat je odvratio pozornost od Gaze

Iranski napadi na zaljevske zemlje pokazuju da su rizici za njih iznimno veliki. Naftna i plinska infrastruktura država u kojima se nalaze američke vojne baze ekstremno je ranjiva na napade dronovima i raketama.

Izrael ima još jednu korist od rata u Iranu: odvratio je pozornost od tragedije u Gazi. Od primirja u listopadu 2025. izraelska vojska ubila je više od 600 Palestinaca. Opskrba hranom, vodom i lijekovima je nesigurna, a obnova Gaze stoji. Dva milijuna civila i dalje živi u šatorima na manje od polovice teritorija Gaze, gdje su izloženi kiši i poplavama.

Izvedena u obliku napada na više susjednih zemalja, iranska odmazda stvorila je geopolitički i gospodarski kaos. Praktično je zatvoren Hormuški tjesnac, što je ozbiljno poremetilo globalnu opskrbu naftom, a projektili i dronovi ometaju svjetski zračni promet.

Trump želi naftna polja

Nekoliko zaljevskih monarhija, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, iranski režim smatraju protivnikom, ali istodobno boje se da bi mogle biti uvučene u razorni rat u kojem bi sve strane pretrpjele velike gubitke. Ipak, strpljenje u zaljevskim državama slabi nakon što su pogođeni hoteli, visoke stambene zgrade, naftna postrojenja i zračne luke.

Unatoč svim suprotnim tvrdnjama, Donald Trump je ipak na kraju otkrio prave razloge agresije na Iran. Priznao je da želi i u Iranu, kao i u Venezueli, upravljati naftnim poljima. I Trump i Netanjahu imaju za cilj promijeniti vladajuće strukture u Iranu i dovesti na vlast vladare koji će zastupati američke i izraelske interese.

Trump je čak izjavio da će on odlučivati tko će biti u vladi Irana i tko će postati vjerski vođa. Ovo posljednje je već propalo. jer je novi vođa Irana Mojtaba Hamenei sin dosadašnjeg vladara Irana, žestoki protivnik Izraela i SAD-a.

Milanović upozorio na opasnost

Zbog tih bolesnih ambicija sada je oko 300 milijuna ljudi u desetak država zahvaćeno ratom. Nakon što su Trump i Netanjahu istaknuli da su njihovi napadi čin preventivne samoobrane, britanski premijer Keir Starmer izjavio je da neće poslati britanske snage u „nezakonitu akciju.“

Još puno žešći u osudi američkih i izraelskih napada bili su španjolski premijer Pedro Sánchez i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Sanchez je optužio agresore da se igraju „ruskog ruleta sa sudbinom milijuna ljudi“. Cijelu akciju nazvao „izvanrednom pogreškom“ i „nečim što nije u skladu s međunarodnim pravom“.

Predsjednik Zoran Milanović upozorio je pak da je “opasna svaka jednostrana primjena vojne sile kojom se krši međunarodno pravo i poredak jer to ugrožava mir i globalnu sigurnost ne samo danas nego i u budućnosti.”

‘Trebamo biti zabrinuti’

S druge strane, poslušna vlada premijera Andreja Plenkovića optužila je Iran da je njegova nepopustljivosti dovela do vojne intervencije SAD-a i Izraela. Za razliku od Vlade, predsjednik Milanović ustvrdio je da vojna intervencija bez mandata Ujedinjenih naroda, a kakvoj se danas svjedoči u Iranu, neće pridonijeti rješavanju krize, već izaziva dodatnu eskalaciju sukoba i dugoročnu nestabilnost.

Posebno je osudio vojne napade na civile, s bilo koje strane dolazili. Milanović je zaključio da rat na Bliskom istoku može imati teške i dugoročne posljedice i za građane Europe, što znači i za građane Hrvatske.

“Trebamo biti zabrinuti zbog opasnosti od ekonomske štete u vidu poskupljenja nafte i naftnih derivata, zbog opasnosti novog vala migracije izbjeglica prema europskim zemljama, kao i zbog opasnosti terorističkih prijetnji i ugrožavanja mira i sigurnosti građana Europe. Hrvatska u svakom daljnjem potezu mora voditi računa prvenstveno o svojim građanima i njihovim interesima i sigurnosti, posebice zato što je riječ o sukobu koji nije izazvala i od kojeg može imati samo štete”.

Cijeli svijet je osuđivao režim

U cijeloj toj situaciji sasvim je sigurno da Starmer, Sanchez i Milanović i mnogi drugi ne brane iranski režim radikalnih muslimanskih klerikalaca koji se na užasavajući način odnosio prema svom narodu. Iranske vlasti brutalno su gušili prosvjede naroda koristeći bojevu municiju, masovna uhićenja i nasilje nad demonstrantima.

Režim je također nametnuo stroga pravila temeljena na islamskom zakonu, a većina aktivista, novinara i oporbenih političara ili su završili u zatvoru, ili su protjerani iz zemlja. Uz sve to Iran ima jednu od najviših stopa pogubljenja na svijetu. Smrtna kazna se koristi za razne zločine, uključujući političke optužbe poput “neprijateljstva prema Bogu”.

Naravno, svi osuđuju i iranske napade na susjede države koje se ni na koji način nisu miješale u rat u Iranu. Dakle, cijeli civilizirani svijet osuđivao je takav režim, ali to nikako ne može biti izlika za napad u kojemu najviše stradavaju upravo nedužni civili. Niti može biti opravdanje za bezobzirno gaženje svih međunarodnih zakona i normi, što je svijet pretvorilo u džunglu u kojoj sad vlada zakon jačega.

Ova ponuda traje samo danas. Ne propustite priliku. Samo 399 EUR

Pridružite se tisućama ljudi koji su podržali Telegram

Ova ponuda traje samo danas. Ne propustite priliku. Samo 399 EUR

Isprobajte Telegram za

Uštedite 30% uz Family pretplatu Telegrama. Dijelite pretplatu s još 2 člana obitelji ili prijatelja

2 godine pretplate za cijenu 1.

Platite 1 godinu Premium pretplate bez reklama i dobivate 2 godine po cijeni od

Poklonite pretplatu svojim najmilijima uz 50% popusta

Telegram - poklon koji se otvara svaki dan.

Poklonite pretplatu svojim najmilijima uz 50% popusta

Europsko prvenstvo prati se uz Telesport uz čak 50% popusta

Istina ima vrijednost. Vi određujete koliko.

© Telegram