Bespoštedno novinarstvo ne financiraju vlasti, bespoštedno novinarstvo financiraju čitatelji. Podržite Telegram. Više o pretplati saznajte ovdje.

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) iz Basela, institucija koju se s razlogom naziva “središnjom bankom središnjih banaka”, i koja u pravilu govori tonom notara koji ovjerava oporuku, prošloga je tjedna ustvrdila da car nije posve odjeven.

Kad takva kuća u svom godišnjem izvješću za 2026., objavljenom 28. lipnja, umjetnu inteligenciju svrsta među tri najozbiljnije prijetnje svjetskoj financijskoj stabilnosti, uz fiskalnu krhkost i inflaciju, onda to nije naklapanje na društvenim mrežama, nego ozbiljno upozorenje. Izvješće je naslovljeno “Napredak i opasnost” (Progress and Peril), pisano je kao drama u dva čina.

Što biste sljedeće trebali pročitati

Telegramova Dora Kršul intervjuira Lauru Kövesi: ’Političari žele jak EPPO, dok ne dirnete u njihove. Onda nas napadaju’

Bivši šef Ustavnog suda nazvao Milanovića svinjom. I posve se prokazao

'Kao da nisam trudna': Veliko slavlje u obitelji Simone Mijoković, čestitke stižu sa svih strana

Prvi čin je priča o zbunjujućoj otpornosti: svijet je 2025. progutao najveći poremećaj trgovinskog sustava u posljednjih nekoliko desetljeća, Trumpove carine, s iznenađujuće malo štete. Globalna trgovina rasla je gotovo 5 posto, prognoze rasta vratile su se na razine od prije carinskog šoka, a jedan od glavnih razloga zašto se globalni stroj nije ugasio bila je upravo euforija oko umjetne inteligencije.

Optimizam oko AI-ja držao je ekonomiju na nogama

Kapitalne investicije u poluvodiče, podatkovne centre i energetsku infrastrukturu postale su motor američkog rasta. BIS to detaljno obrazlaže: labavi financijski uvjeti i optimizam oko AI-ja držali su svjetsku ekonomiju na nogama dok ju je Donald Trump istodobno gurao prema rubu ponora.

Drugi čin drame počinje krajem veljače zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Napad na Iran i faktička blokada najvažnijeg energetskog puta izbacili su iz opskrbe preko 10 milijuna barela nafte dnevno, 13 posto globalne ponude. Za usporedbu, naftni šokovi sedamdesetih odnijeli su oko 8 posto tadašnje globalne ponude. Cijena Brent nafte je u manje od dva tjedna porasla 67 posto, cijene umjetnih gnojiva porasle su 50 posto, a globalna inflacija podigla se........

© Telegram