Ne čini se nelogična pretpostavka da Trumpa iritiraju elitizam, nezavisnost i simbolika Harvarda, a kada u tu jednadžbu dodamo i njegovu želju za vođenjem kulturnih ratova, onda se aktualni sukob nameće gotovo kao nužnost

Univerziteti su oduvijek, Karl Jaspers je to dobro uočio, ogledala cjelokupne javne sfere. Akademske institucije, smatrao je njemački autor, odražavaju zdravlje javne sfere – smatrao je da su one svojevrsni mikrokozmos šireg društva, prostori su to dijaloga na racionalnoj i argumentiranoj bazi, a kao takvi predstavljaju najveći društveni potencijal otpora dominantnim političkim narativima i autoritarnim tendencijama.

Američki predsjednik Donald Trump svoj je akademski put započeo na Univerzitetu Fordham u New Yorku, a nakon dvije godine prebacio se na Wharton School pri Univerzitetu u Pennsylvaniji, gdje je i diplomirao ekonomiju 1968. godine. Za vrijeme studija fokusirao se, reći će njegovi bivši profesori, većinom na trgovinu i nekretnine, što je i posve logično imajući na umu njegov obiteljski pedigre. Eskivirao je studentski aktivizam na kampusu, navodno je često i izbivao, a oduvijek je bio rječit i volio je ulaziti u rasprave s profesorima.

“Bio sam najbolji student”, “ja sam, dakle, stvarno pametna osoba”, “ja znam riječi, ja imam najbolje riječi”, “ja sam vrlo inteligentna osoba” – ovim i sličnim riječima prisjećao se Trump svog akademskog puta u kojemu je, prema svojoj autorefleksiji, bio protagonist. No, ipak postoji razlika između........

© Oslobođenje