BDP stagnira dva kvartala zaredom. Padaju industrija, poljoprivreda i trgovina. Inflacija je malo posustala, ali energetski šok tek će se preliti na cijene

Usporavanje gospodarskog rasta i energetski šok koji još nije rekao svoje, to je pozicija s koje smo krenuli u treći kvartal, odnosno drugu polovinu godine. Prvo je Hrvatska narodna banka izašla s dramatičnim apelom da mora stati prekomjerno kreditiranje.

Plaće više neće rasti kao prije, a cijene i dalje rastu. Veliki broj kućanstava mogao bi se naći u riziku otplate kredita i potencijalnom bankrotu. Očekuje se i rast kamata, u skladu s odlukama Europske središnje banke koja se pokušava boriti s inflacijom.

Ponovno uvođenje kredita s promjenjivim stopama mogla bi biti nova tempirana bomba za dužnike. Inzistiranje na hlađenju kreditne aktivnosti stoga nije tu zbog pregrijanosti gospodarstva.

To je već odavno završena priča. Daleko smo mi od zdrave pregrijanosti. Sada ćemo imati problema s recesijskim kretanjima. O pregrijanosti se moglo govoriti prije dvije godine, kada su cijene rasle, a HNB nije odmah reagirao strožim uvjetima kreditiranja.

Tako su i potrošački krediti pridonijeli rastu inflacije. No, kao da se nije htjelo »kvariti« Vladin narativ o najbržem rastu u eurozoni. Puštalo se prekomjerno zaduživanje iako je već tada bilo očito da se najviše radi o dirigiranom rastu plaća na političkoj odluci, a ne na rastu produktivnosti.

HNB je lani konačno reagirao. Tada su postroženi kriteriji za podizanje kredita, po meni prekasno, potom nisu dali dovoljni efekt, i stoga se opet pale lampice. Jer, i građani i cijeli financijski sustav su u riziku, ako ekonomija bitnije uspori, a cijene nastave rasti.

A upravo se to događa. Samo, inflacija će opet sve više biti inflacija ponude. Izazvana rastom cijena inputa. »Plenkovićeva inflacija« potražnje zaustavlja se sama po sebi, silom ekonomskih zakona i sve veće proračunske rupe.

Pisali smo ovdje prije koji mjesec o mogućnosti tehničke recesije. Nakon........

© Novi List