Ilustracija / Foto Davor Puklavec/PIXSELL

Eurozona je donijela novo socijalno raslojavanje, ali i iznova izoštrila pogled na neodrživu strukturu ekonomije koja visoke plaće može isplatiti samo u javnom sektoru

Inflacija u Hrvatskoj ponovo je počela ubrzavati, a razlog su cijene hrane i usluga, što je povezano s početkom turističke sezone. Očekivani rast potražnje ponuditelje usluga ponuka da pokušaju s višim cijenama s ciljem zarade. Brojni analitičari te Hrvatska narodna banka upozorili su već više puta da bi novi rast već ionako visokih cijena u turizmu mogao rezultirati padom ukupnih turističkih prihoda.

Potražnja u tom sektoru ipak nije toliko neelastična da je imuna na snažnije povećanje cijena. Ako utvrdi da su cijene previsoke u odnosu na kvalitetu usluge, brzo će nas zamijeniti nekom alternativnom destinacijom, koja se također oslanja na sunce i more. Luksuznog pak smještaja je premalo da bismo se oslonili na taj segment kao dominantni izvor prihoda, odnosno da bi mogao kompenzirati sve drugo.

No, središnju banku novo ubrzanje cijena u Hrvatskoj ne brine – očekuju da će se do kraja godine inflacija nastaviti usporavati, odnosno konvergirati prema onoj u eurozoni.

U svojoj najnovijoj publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze HNB se bavi upravo tim diferencijalom, razlikom između nas i prosjeka europodručja, za koji kažu da se ipak malo smanjio u odnosu na prethodne dvije godine. Zanimljiva je rečenica u kojoj konstatiraju da »dio inflacijske razlike proizlazi iz procesa konvergencije cijena u Hrvatskoj prema višoj prosječnoj razini u europodručju povezanih s postupnim približavanjem dohotka po glavi stanovnika prosječnoj razini cijele unije«.

Dakle, ono što se govorilo prije ulaska u eurozonu da će ona donijeti više cijene, ali i više plaće – samo je djelomično točno, odnosno istina je, čemu smo svjedoci, da su cijene eksplodirale, dijelom nošene općim trendom rasta cijena, koji je kod nas euro dodatno »prikrio«, odnosno lakše se sve moglo povući pod »trend«.

No, što se tiče plaća, one su rasle vrlo nejednako, više u javnom sektoru, uslijed izborne godine, a manje u privatnom, ionako nesklonom da plati radnika više no što je minimum na koji će pristati, plus što nam je sektorska struktura ekonomije takva da je........

© Novi List