menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Izazovi primene veštačke inteligencije u novinarstvu

10 0
30.12.2025

Da li biste verovali medijskom sadržaju za koji znate da je kreiran od strane veštačke inteligencije? Rezultati istraživanja „Veštačka inteligencija u medijima u Srbiji 2025.” koje je sproveo Centar za profesionalizaciju medija i medijsku pismenost (CEPROM), pokazuju da bi 225 od 250 ispitanika, odnosno 90% novinara i urednika, taj sadržaj tretiralo kao manje pouzdan.

Razlog za to možemo pronaći u činjenici da uprkos tome što nudi veću brzinu, efikasnost i automatizaciju obavljanja rutinskih novinarskih poslova, veštačka inteligencija (VI) donosi i rizik od halucinacija, tačnije ubedljivih, ali potpuno izmišljenih informacija. Tehnologija, koliko god napredna bila, nema svest o istini i značenju nekog sadržaja, već ga generiše na osnovu algoritma.

Jedna od najvećih opasnosti pri upotrebi VI u novinarstvu, prema mišljenju 68,8% ispitanika CEPROM-ovog istraživanja, jeste upravo nepouzdan medijski sadržaj koji proizvodi VI (netačan, manipulativan…). Greške koje pravi VI često su uverljive, uklopljene u kontekst i stilski ispravne, zbog čega mogu lako proći neopaženo. To u praksi znači da novinari mogu žrtvovati istinitost informacija zarad brzine koju od njih zahteva redakcija, oslanjajući se na VI alate i ne ostavljajući dovoljno vremena za proveru dobijenih podataka.

Istraživački novinar BIRN-a i stručnjak za primenu VI i korišćenje javno dostupnih izvora (OSINT), Miloš Katić, upozorava da se sa ovim problemom novinari najčešće susreću pri radu sa tekstualnim sadržajima i modelima za analizu podataka. „Dešava se da izmisli veze između različitih entiteta, pravnih lica… Imao sam slučaj kada sam testirao alat da je potpuno izmislio transakciju, odnosno pošiljku robe”, objašnjava Katić upozoravajući da ispisi mogu delovati potpuno uverljivo jer koriste elemente koje smo prethodno već dali VI, ali da se ispostavi da su izmišljeni.

Kako veštačka inteligencija novinarstvo vraća novinarima

Osim sa tekstualnim sadržajima, Katić ukazuje i na greške koje mogu nastati prilikom upotrebe alata za analizu fotografija. „Skrenuo bih pažnju na situaciju koja mi se dogodila, jer su to okolnosti o kojima i ne razmišljate dok ne dođete u tu situaciju. Naime, koristio sam PimEyes alat za prepoznavanje lica, dobio ispise na Guglu i na osnovu njih mislio da sam povezao osobu sa fotografije i dobijene podatke o njoj. Međutim, u tim situacijama morate uzeti u obzir činjenicu da ta osoba možda ima blizanca, što može da bude problematično jer detalj koji........

© Danas