menu_open Columnists
We use cookies to provide some features and experiences in QOSHE

More information  .  Close

Da li geopolitičke tenzije mogu da povećaju zavisnost Srbije od uvoza lekova?

18 0
03.05.2026

Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra. Ali, dok u „pomahnitaloj“ geopolitičkoj situaciji svi brinu o energetskoj bezbednosti, zavisnost Srbije od uvezenih lekova i medicinskih sredstava kao i moguću krizu snabdevanja malo ko pominje.

Ekonomisti različito procenjuju u kojoj meri će eskalacija geopolitičke krize uticati na srpsku ekonomiju, ali su saglasni da ukoliko ona potraje, biće ugrožene sve privredne grane. Građane će najviše pogoditi problemi u strateškim oblastima – energetici, finansijskom sektoru, nekim delovima prehrambene i farmaceutske industrije, piše magazin Biznis i finansije.

Najnoviji sukob na Bliskom istoku podigao je uzbunu u javnosti oko mogućih nestašica i cena goriva, budući da je Srbija izrazito zavisna od nabavke nafte iz inostranstva, koja čini najveću stavku u strukturi srpskog uvoza sa nešto više od 1,9 milijardi evra.

Međutim, mnogo manje se govori o tome da naftu u stopu prati uvoz farmaceutskih proizvoda. To proizvodnju lekova, medicinskih sredstava i suplemenata u Srbiji čini posebno osetljivom na turbulencije koje potresaju svetsko tržište.

Sa rasprodajom domaćih fabrika, prodata i kontrola

Brigu uvećava činjenica da naša zemlja više nema nijednu farmaceutsku kuću u domaćem vlasništvu. Ekonomista Božo Drašković smatra da je to posledica politike koja se posle 2000. godine vodila pod sloganom „sve treba rasprodati“.

„Nekada smo imali velike farmaceutske kompanije, od Galenike koja je držala 40 odsto tržišta u državi sa 22 miliona stanovnika, do Jugoremedije, Hemofarma, Zdravlja, Zorke, a tu su bili i zagrebačka Pliva, pa Lek iz Ljubljane, Alkaloid iz Skoplja… Sankcije jesu ’odradile’ svoje, ne samo u toj grani, ali su i kreatori ekonomske politike propustili da definišu strateške oblasti koje ne treba da budu tek tako prepuštene tržištu“, kaže Drašković za B&F.

Rat na Bliskom istoku podiže cene: Poskupljuju paracetamol, aspirin, igrčake, odeća, kozmetika…

Rat na Bliskom istoku podiže cene: Poskupljuju paracetamol, aspirin, igrčake, odeća, kozmetika…

„Sada, kada je sve rasprodato, izgubljena je kontrola u ključnim resursima i dovedeni smo u kolonijalni položaj sa teškim posledicama. Pozivanje tadašnjih i sadašnjih vlasti na stav da je država loš menadžer samo je izgovor“, ocenjuje ovaj ekonomista, „jer ako politika ne može da upravlja........

© Danas