U Ezopovoj poznatoj basni, lisica bezuspješno pokušava dohvatiti grožđe prije nego što ljutito odustane, mrmljajući kako je, vjerovatno, ionako kiselo. Nevjerovatna je sličnost sve češćeg narativa i u Bosni i Hercegovini. Suočeni s institucionalnim izostankom djelovanja, neki pribjegavaju argumentu "kiselog grožđa", sugerišući da je za Bosnu i Hercegovinu rizik od gubitka 373,9 miliona eura iz Plana rasta, pored već izgubljenih 108 miliona eura, beznačajan.

Piše: Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH

Tako se, primjera radi, navodi da su značajna sredstva dostupna kroz Plan rasta nebitna jer su to „samo krediti“, a ne bespovratna sredstva. Ovakve tvrdnje su izuzetno obmanjujuće.

Od ukupno 976,6 miliona eura izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u zamjenu za provedbu 113 jasno definisanih reformskih koraka, 280,3 miliona eura ili 548,21 miliona KM su isključivo bespovratna sredstva.

Ili da to stavimo u određenu perspektivu. Naime, nacrt godišnjeg državnog budžeta koji je Vijeće ministara usvojilo 21. maja 2026. godine iznosi 1,58 milijardi KM. Samim time, dio Plana rasta kojeg čine bespovratna sredstva iznosi više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog budžeta Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti odbacivanje ovakve podrške. Bosna i Hercegovina u ovoj fazi ostaje jedini partner sa Zapadnog........

© Akta