Grenland se opet našao u središtu svjetske geopolitike. Američki predsjednik Donald Trump i njegova administracija ne namjeravaju odustati od svojih planova da ovaj najveći otok na svijetu postane – američki teritorij. A kako se živi na Grenlandu? Lani je za Večernji list svoje iskustvo podijelio psihijatar iz Splita Goran Mijaljica koji je tamo živio. Oduvijek je htio otići na Grenland.  – Nešto je oko njega posebno, ta udaljenost, krajolici – govorio nam je u ožujku 2025. dr. Mijaljica, a tada je Grenland također bio pod lupom svjetske javnosti zbog velikog američkog interesa. Goran je do Grenlanda prvo išao turistički, a potom je tamo živio i radio neko vrijeme. Taj je otok postao geopolitički kamen spoticanja otkako je američki predsjednik Donald Trump bacio oko na njega, unatoč tome što je Grenland još dio Kraljevine Danske s visokim stupnjem autonomije.

Znanstvenici kažu kako je Grenland prije 2,5 milijuna godina i bio zelen, kako mu ime kaže, a kako ga je prozvao izgnani nordijski istraživač i ubojica, a u zapadnom diskursu i "onaj koji je otkrio otok" – Erik Crveni – kad se tamo nastanio, u nadi da će privlačnim imenom privući stanovnike. Povijest odnosa Grenlanda i europskih zemalja je komplicirana: 1261. potpao je pod Norvešku, a 1397., zajedno je s Norveškom pristupio uniji s Danskom i Švedskom. Godine 1814., pri odvajanju Danske i Norveške, pripao je Danskoj. Norveška je 1931. i 1932. zaposjela dijelove istočnoga Grenlanda, ali je morala evakuirati trupe 1935. na temelju presude Međunarodnoga suda u Haagu iz 1933. Godine 1941. vojska SAD-a, koja je nakon kapitulacije Danske zaposjela otok, počela je na njemu graditi vojne baze, što je 1945. danski parlament ratificirao. Integralni dio Danske Grenland je postao 1953., a samoupravu ima od 1979. Na referendumu 2008. većina je građana Grenlanda poduprla zahtjev za većom autonomijom, što je ostvareno 2009. Danska središnja vlada nadležna je samo za vanjsku politiku, sigurnost te financijsku politiku tog otoka kamo je Mijaljica stigao početkom ljeta 2024. godine.

Umjesto kruzera, put prema otoku površine veće od 2,1 milijun četvornih kilometara sa samo nešto više od 56.000 stanovnika, uglavnom autohtonih Grenlanđana – Inuita, počeo je letom Air Greenlanda iz Kopenhagena. Bio je sunčan dan početkom lipnja kad je konačno sletio na odredište u Nuuk, sat vremena leta od Kangerlussuaqa, tada još uvijek glavne grenlandske međunarodne zračne luke.

Liječnici su traženi na Grenlandu, a kako Mijaljica ima i dansku liječničku licencu, pomislio je da priupita trebaju li ga. Naravno da trebaju, na Grenlandu uvijek trebaju stručnjake, a "obrtaj" medicinskog osoblja i liječnika je stalan. I tako je počelo – prvo je........

© Večernji list