Jedna od najdugovječnijih konstanti suvremene europske politike mađarski je premijer Viktor Orbán. Ovaj zaljubljenik u nogomet, koji je karijeru počeo kao mladi liberal u tranzicijskoj Mađarskoj te bio stipendist Soroseva Fonda za otvoreno društvo, s vremenom se prometnuo u perjanicu suverenizma i samoproglašenog idejnog vođu iliberalne demokracije. U politološkoj literaturi Mađarsku znaju opisivati kao primjer hibridnog režima ili pak izborne autokracije, a drugi će pak reći da je riječ o demokraciji, no krajnje defektnoj.

Orbán je premijer od 2010. godine, a na čelu vlade u Budimpešti bio je i od 1998. do 2002. godine. Ovaj enfant terrible europske politike godinama zadaje glavobolju eurokratima u Bruxellesu zbog svog kritičnog stava prema Ukrajini, sklonosti bliskoj ekonomskoj suradnji s Kinom, Rusijom i Turskom, ali i navadom ugnjetavanja slobode govora u akademskoj zajednici, medijima i civilnom društvu.

Na ovogodišnjim parlamentarnim izborima, koji se imaju održati za oko mjesec dana (12. travnja), utrka između njegova Fidesza i oporbene proeuropske stranke desnog centra TISZA (Stranka dostojanstva i slobode) Pétera Magyara izrazito je tijesna, a orbanovski mediji trude se diskreditirati mlađeg protukandidata škakljivim snimkama. Promjena na čelu ove buntovne članice EU-a i NATO-a imala bi značajne reperkusije po hrvatsko susjedstvo te po europske napore oko ukrajinske obrane.

TISZA i Magyar doživjeli su brz uspon upravo zato što dolaze iz kruga ljudi koji su nekoć bili bliski Fideszu. Vjerodostojnost među........

© tportal