Kada se desetci tisuća ljudi u nekoliko sati sliju preko granice, politika najprije izgubi preciznost, a zatim i mjeru. Tako je bilo krajem srpnja u Ceuti, španjolskoj enklavi na afričkoj obali, gdje je, prema različitim procjenama, ušlo između 50.000 i 60.000 ljudi, pretežito mladih Marokanaca. Broj poginulih i dalje nije konačan. Reuters navodi 72 mrtvih na španjolskoj i 11 na marokanskoj strani, dok lokalne ceutske vlasti, kako prenosi El País, govore o barem 88 žrtava samo na španjolskom teritoriju. Istim tim društvenim mrežama koje su par dana ranije širile poruku da je granica otvorena sada kruže fotografije nestalih i preminulih.

Gotovo svi koji su ušli nisu, međutim, nastavili prema Madridu, Parizu ili Berlinu. Ceuta nema neometanu vezu sa šengenskim prostorom. Oko 69.500 ljudi vratilo se u Maroko, dijelom zbog zatvorenih trgovina, nestašice hrane i spoznaje da ne mogu prijeći na Iberski poluotok. Prema Reutersovom stanju od 3. kolovoza, u gradu je ostalo između 3.000 i 5.000 migranata, uključujući 862 maloljetnika bez pratnje. Prihvatni centri su dupkom puni. Upravo je ta disproporcija, dramatičan ulazak, brz povratak većine i dugotrajna obveza prema maloljetnicima važnija od riječi 'invazija', kojom se politički lakše upravlja nego činjenicama.

Granica koju je otvorio algoritam

Neposredni povod bio je spoj glasina i pravne prakse. Španjolski je Vrhovni sud 8. srpnja presudio da se posebni režim neposrednog vraćanja ne može primjenjivati na osobu koja do Ceute ili Melille dopliva morem, a da pritom nije svladala fizičku graničnu prepreku. Takvoj osobi mora se omogućiti redoviti postupak, uključujući individualnu procjenu ispunjavanja uvjeta za azil ili makar supsidijarnu zaštitu. Službeno priopćenje suda nije otvorilo granicu niti je ikome zajamčilo ostanak. Međutim, na TikToku i Instagramu pravna distinkcija između plivanja oko lukobrana i preskakanja ograde pretvorena je u poruku: 'Samo prijeđi i bit ćeš zaštićen'.

Odgovor Madrida bio je gotovo ironično doslovan. Ako sud kaže da more nije fizička prepreka, država će prepreku izgraditi na moru. Kod Tarajala je postavljena oko 500 metara duga pneumatska plutajuća barijera. Kako je izvijestio El País, svrha joj nije samo fizičko odvraćanje nego i stvaranje pravnog 'elementa zadržavanja' o kojem govori presuda. I dalje ostaje otvoreno pitanje može li takva barijera istodobno biti učinkovita, sigurna za ljude u moru i usklađena s načelom zabrane kolektivnog protjerivanja.

Rabat sada tvrdi da je Španjolska morala predvidjeti posljedice presude, da krijumčarske mreže njezino značenje pretvaraju u propagandu te da Maroko na sjeveru raspoređuje oko 24.000 pripadnika sigurnosnih službi. Španjolske obavještajne procjene koje prenose El País i Cadena SER nude neugodniju nijansu: Maroko navodno nije organizirao navalu, ali ju je dopustio postupnim popuštanjem nadzora. Associated........

© tportal