Može li muftija Salem Dedović preko suda fetvom srušiti gradnju HNK-a koji Hrvatska financira s osam milijuna eura?

Piše: Domagoj Tolić, Hrvatski tjednik

Neposredno prije sloma osmanske tiranije nad Bosnom i Hercegovinom nemali broj muslimana nije htio bez borbe pristati na katoličku „okupaciju“ Austro-Ugarske, znajući da će to dramatično promijeniti njihov položaj, ali i ovu zemlju ponovno vratiti u civilizacijski krug iz kojega je bila istrgnuta pola stoljeća. Prednjačila je vlastela, ali i vjerski vođe. Iznimka je bio mostarski muftija Mustafa Sidki-efendija Karabeg, koji je na tome položaju proveo od 1857. do 1878. godine. Nakon rezultata Berlinskoga kongresa iz 1878. godine vlastela i drugi niži vjerski službenici zatražili su od tadašnjega muftije da izda „fetvu“, odnosno islamski propis iz šerijatskoga prava, kojom bi se oružani otpor Austro-Ugarskoj proglasio vjerskom obvezom (farzom) za muslimane Mostara, de facto otpor da se ova zemlja, koja je nepunih pet stoljeća bila u okrilju Osmanskoga Carstva s islamom kao državnom religijom, preda na upravljanje austrougarskome kraljevstvu koje je za kršćane okupacijsko. Muftija Karabeg odbio je izdati fetvu i nakon prosvjeda, koji su bili organizirani pred njegovom kućom početkom kolovoza te godine, samo petnaestak dana kasnije ubijen je.

No fetva je svejedno izdana, ali u povijesnim zapisima čak i Islamske zajednice u Mostaru nije nikada objavljeno tko ju je potpisao. Spominju se Alija Haljevac, koji je od Karabega zatražio izdavanje fetve, ili da je Alija Hamzić bio autor, odnosno inicijator same fetve koja je bila posljednji dokument koji je imao snagu provedbe u civilnoj vlasti. Šerijat je zamijenjen austrijskim zakonima, a višestoljetni osmanski sustav nasilja počeo je nestajati i ustupati mjesto novom načinu upravljanja. I tako je bilo 148 godina. Do pojave Salema Dedovića, radikalnoga islamista koji gotovo da ne održi hutbu (propovijed), a da ne spomene križeve i kršćansku dominaciju.

Dedović je izdao fetvu kojom je zatražio od muslimanskih i drugih dužnosnika u tijelima vlasti koji nisu vjernici da postupe prema njegovim uputama, predstavljajući ih zapovijedima. U pitanju je pokušaj osporavanja izgradnje zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u Mostaru tvrdeći da se gradi na muslimanskome groblju, ali i da je ta parcela u strogome središtu grada uz Španjolski trg zapravo vakuf, odnosno muslimanska zadužbina hadži Ahmed-age Lakišića. Na tome mjestu prije više od 150 godina djelomično je postojao harem, no tadašnje gradske vlasti Mostara donijele su odluku kojom su taj prostor ustupile Austro-Ugarskoj kako bi se izgradila pruga i željeznička postaja.

Ni u Katastru ni u Gruntu

Otada do danas nema nikakva traga bilo........

© Poskok