Reuters

Globalizacija je mnoge bacila na prosjački štap: kolanje kapitala povećalo je nejednakosti, a srednja klasa je isparila

Ako nekome još nije bilo jasno kako duboke promjene nose Trumpove carine i njegov pristup globalnoj trgovini, nakon prošlotjednog istupa predsjednika Američke središnje banke (Fed) Jeromea Powella, neke stvari su jasnije. Powell je ponovo zavapio oko Trumpove ekonomske politike koja bi uz inflaciju mogla proizvesti i veliku ekonomsku kontrakciju, a kod tih kontrakcija i kriza uvijek je neizvjesno koliko će trajati, i u konačnici sve opet plate porezni obveznici. Powell naime očekuje da će carine na uvoznu robu izazvati rast cijena, ali bi potom mogle usporiti rast i povećati nezaposlenost. Amerika bi se tako, u kratkom roku (što je bolja varijanta), mogla naći na putanji stagflacije, a sam bi Fed morao birati između dva svoja cilja, pune zaposlenosti i stabilnosti cijena. S obzirom na to da se još ne zna dokle je Trump kadar ići i kako će se odvijati carinski i trgovinski ratovi, Fed zasad čeka i ne želi, niti nastaviti s rezanjem ključnih stopa, niti ih želi unaprijed povećavati.

Fed je, podsjetimo, već bio na putanji spuštanja ključnih kamata, s obzirom na to da je inflacija usporavala, a zaposlenost bila na solidnoj razini. Amerika je – govoreći u terminima »stare ekonomije« – lani bila u boljoj ekonomskoj situaciji od Europe. No, upravo je Trumpov zaokret utjecao na to da se Fed zaustavi u svom naumu i pričeka vidjeti hoće li i koliko skočiti inflacija. S obzirom na to da carine poskupljuju uvoznu robu, koja u Ameriku pritječe u velikim količinama, za očekivati je da će doći do skoka cijena. U takvim uvjetima ključne stope se ne spuštaju jer bi to inflaciju dodatno raspirilo, nego upravo suprotno, monetarna logika nalaže da ih se još i poveća. Trump pak traži od Powella da sreže kamate – unatoč vjerojatnom inflatornom udaru – kako bi to kompenziralo moguću kontrakciju i pokrenulo rast. Powellovo oklijevanje mu se ne sviđa pa ga je ponovo ukorio da donosi loše odluke, da je spor, te da ne može dočekati njegovu smjenu na čelu Feda. Da, Trump sve otvorenije počinje poručivati da je i neovisnost središnje banke samo čin njegove dobre volje. Neovisnost središnjih banaka moderna je tekovina ekonomske politike zapada gdje se tiskanje novca i odluke povezane s financiranjem žele odvojiti,........

© Novi List