iStock

Humanističke znanosti definiraju »human«, njegove prednosti i nedostatke, opseg i područje kritike: umjetna inteligencija samo je naš odraz

Kad čujemo Frankenstein, prvo pomislimo na čudovišnog stvora iz romana i filma. Međutim, Frankenstein je prezime znanstvenika koji je stvorio čudovište, a ono je ostalo bezimeno. Znanstvenik Victor Frankenstein, fiktivni lik iz romana Mary Shelley, ostvario je jednu od središnjih fantazija 18. i 19. stoljeća, preobrazbu mrtve materije u živu. U podnaslovu Frankenstein ima nadimak Moderni Prometej: drevni je ljudima donio vatru, unio svjetlo, a ovaj moderniji beživotno doveo među ljude, oživio mrtvo. Iako, dakle, ime Frankenstein pripada znanstveniku, obično se koristi za njegovog stvora. U tom triku zrcali se jedna od glavnih tema romana, tvorac (Frankenstein) gubi vlast nad svojim djelom (stvorom, čudovištem). Autorica romana je Mary Shelley, supruga čuvenog romantičarskog pjesnika Percyja Bysshea Shelleyja i kći jedne od utemeljiteljica feminizma Mary Wollstonecraft. P. B. Shelley je pjesnike odredio kao »ogledala sjena koje budućnost baca na sadašnjost« i po toj sposobnosti da poveže intuiciju i inteligenciju, Shelley je držao da je pjesništvo dublje od znanosti. Danas, na prijelazu iz četvrte u petu industrijsku revoluciju, roman Mary Shelley čini se kao jedan od tekstova koji bacaju sjenu budućnosti na našu tehnološku današnjicu.

Usporedbe Frankensteina i UI-ja ionako su već dosta učestale. Kao u »Terminatoru«, miješaju se budućnost i prošlost, kako strojevi – koje je stvorio čovjek – ne bi preuzeli vlast nad ljudima. Slučajno ili ne, prvi dio »Terminatora« izlazi 1984. godine, u Orwellovoj distopijskoj godini. Kao i stvor doktora Frankensteina, prvi model Terminatora kombinacija je neživog i živog (kiborg), a šalje ga umjetna inteligencija iz, nama sve bliže, 2029. godine. Upravo je tu godinu Ray Kurzweil proglasio godinom tehnološke singularnosti. Tada će, navodno, biti izbrisana razlika između ljudske i neljudske inteligencije. Zasad, umjetna inteligencija još uvijek odgovara na pitanja samo prema statističkim obrascima redoslijeda riječi iz tekstova koje koristi, a koristi materijal s interneta. No, ovisno o tome što »zahvati« i što je temelj za njen odgovor ili (re)interpretaciju, korisnik će dobiti odgovor koji uključuje neke fakte, činjenice, ali i već gotov tekst u........

© Novi List